Skrećemo vam pažnju na roman „Vjetrogonja Babukić i njegovo doba“, Miljenka Jergovića, knjigu drugačiju od svega što je napisao.

Počeo je da je piše u proleće 2010. sa željom, kako sam Jergović kaže, da stvori neozbiljniju i vedriju knjigu, ali je zbog životnih okolnosti u kojima nije prevladavala vedrina rukopis ostavio po strani. Međutim, gotovo nadrealna događanja u svetu u protekle dve godine, poput ere Donalda Trampa i pandemije, podstakla su ga da nastavi pisanje i izgradi još nadrealniji Babukićev svet.

Jergovićev Babukić, vjetrogonja, zgubidan, totalni migrant, putuje širom sveta neverovatnih trideset godina. Nikad ne izvirivši iz aerodroma ili aviona, on pažljivo sluša i prenosi nam fantastične i neverovatne priče ljudi svih rasa i vera koje susreće. I to je sve što ćemo vam o ovom romanu reći.

Dodaćemo samo da ćete uživati u ovom, možda najraskošnijem delu vodećeg pisca naših jezika, koji će se čudesno sklopiti pred vašim očima u skladnu celinu u poslednjim rečenicama.

VJETROGONJA BABUKIĆ I NJEGOVO DOBA, Miljenko Jergović, BOOKA

Vjetrogonja Babukić je lutalica, večiti putnik koji nikuda ne stiže, savršen slušalac tuđih priča koji nikoga ne pamti, neshvatljivi poliglota kojem svi veruju, čovek bez skrupula i seksualni svežder.

Fantastične i neverovatne priče ljudi koje Babukić susreće, bremenite istorijskim referencama, komične, a ponekad i neugodne, ispričane su stilski besprekorno u ovom raskošnom delu, drugačijem od svega što je Jergović do sada napisao.

Aerodromi, mesta gde imamo toliko praznog vremena, rezervisanog samo za čekanje, a toliko mnogo ljudi čije živote možemo posmatrati i o njima maštati, univerzum su u kojem živi junak romana Miljenka Jergovića.

Njegovo ime je Babukić i putuje avionima širom sveta neverovatnih trideset godina. U svet se otisnuo početkom rata u bivšoj Jugoslaviji, bežeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, nekud daleko.

Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talenat da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih saputnika – neizmerno veruju.

Babukićeve avanture uporedive su jedino sa Švejkovim ili Don Kihotovim. Obilazeći svet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili aviona, on pažljivo sluša fantastične i neverovatne priče ljudi svih rasa i vera koje susreće – od dagestanske veštice, preko švedskog antropologa Olsona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijeg Udbinog ubice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj sveta.

Vjetrogonja Babukić i njegovo doba je savremeni pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsednutost seksom, tračem, ićem i pićem… Miljenko Jergović napisao je delo u kojem se eros i tanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rableovim, Sviftovim ili Helerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našeg doba.

Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983, a prvu pesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze.

Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama LeoneInšallah MadonaInšallah) te desetak romana, među kojima su Vjetrogonja Babukić i njegovo dobaRodDvori od oraha i Ruta Tannenbaum.

Poljski prevod njegovog romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Vroclavu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Evrope. Dela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.