Neka alarm za buđenje zvoni sat ranije, bolje je za zdravlje i uspešan početak dana
Mnogi ljudi se „plaše“ bučnog zvuka alarma koji najavljuje početak užurbanog radnog dana. Neki se po navici bude i pre alarma. Buđenje nekoliko minuta ili čak sati pre alarma nije nova pojava, napominju stručnjaci koji se bavi istraživanjima sna, ali i ističu da alarm može da izazove osećaj nelagodnosti na početku dana.
U istraživanjima se navodi da više od trećine Amerikanaca spava manje od minimalne preporuke od sedam sati. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje, studije širom sveta pokazuju da se od 10 do 30 odsto populacije bori sa nesanicom i nemogućnošću da zaspi po odlasku u krevet.
Podesite alarm ranije da ne trčite bunovni u novi dan
Buđenje pre poznatog svakodnevnog zvuka alarma povezano je sa ogromnom frustracijom, pre nego što zaspimo.
„Počnete da razmišljate o tome, a onda počnete da radite stvari koje pogoršavaju nesanicu“, rekao je dr Rajkumar Dasgupta, vanredni profesor kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu.
Zbog toga savetuje da ako se tokom noći probudite, ne gledate u sat ili telefon, jer to može da poveća stres i pokvari kvalitet sna do buđenja i oglašavanja alarma. Kada smo pod stresom nivo kortizola se povećava, telo postaje budno a mozak hiperaktivan.
Vreme između dva alarma je vrlo kratko i telo nema vremena da se vrati u dubok san. Zato treba ustaati kada se oglasi alarm.
“Odlaganje alarma zbunjuje i telo i mozak. Kada napokon odlučite da ustanete, mozak bi i dalje da drema i već osećate umor, a pred vama je radni dan”, objašnjava profesor.
Prednosti ranog buđenja nisu iste i korisne za sve ljude. Ako sebe ne smatrate ranoraniocem, treba da znate da novo istraživanje sugeriše da bi možda bilo dobro prilagoditi raspored spavanja, podesiti alarm malo ranije ujutru da biste sprečili depresiju i izbegli loše raspoloženje tokom dana.

Odlaganje alarma zbunjuje i telo i mozak
Istraživanje je dalo neke od dokaza o tome kako hronotip osobe – njena individualna sklonost spavanju u određeno vreme, utiče na njeno mentalno zdravlje. Mnoge prethodne studije podržavaju ideju da su san i mentalno zdravlje snažno povezani.
Tako je u časopisu Sajns dejli navedeno „da noćne ptice dvostruko češće pate od depresije nego oni koji rano ustaju, bez obzira na to koliko dugo spavaju“.
„Istraživanja navode da postoji veza između vremena spavanja i raspoloženja, ali je pitanje koje je pravo vreme za buđenje pojedinca“, istakla je Selin Veter, viši autor studije i profesor integrativne fiziologije na univerzitetu.
„Odlazak u krevet jedan sat ranije povezan je sa manjim rizikom od depresije. Poznato je da preko 340 uobičajenih genetskih varijanti (promene u sekvenciranju DNK gena), uključujući gen koji igra centralnu ulogu u određivanju cirkadijalnog ritma, utiče na hronotip“, istakao je autor studije Jan Daglas.
Zaključak je da je prosečna srednja tačka spavanja (vreme između spavanja i buđenja) bila u 3 sata ujutru, što znači da je prosečan ispitanik istraživanja išao u krevet u 23 i ustajao u 6 sati ujutru.
„Ako je vaše uobičajeno vreme za odlazak na spavanje u ponoć, potencijalno možete smanjiti rizik od depresije za 23 odsto, ako odete u krevet u sat ranije. Ako odlučite da produžite vreme sna bićete više izloženi stanjima depresije“, istakao je Jan Daglas.