Kauč je udoban, ali imunitet voli pokret. Grip ne voli znoj, duboko disanje i dobru cirkulaciju. Ne moraš u teretanu. Dovoljna je šetnja, lagano vežbanje ili razgibavanje kod kuće.

Redovno kretanje budi telo, jača imunitet i popravlja raspoloženje. A bonus? Manje virusa, više energije i bolji san. Ustani. Pokreni se. Tvoje telo zna šta da radi.

Pročitajte i ovo: Kako da pokrenemo energiju zimi

Dok sezona gripa hara, mnogi spas traže u čajevima, vitaminima i toplim ćebadima, ali zaboravljaju jednu od najefikasnijih preventivnih mera – kretanje. Ne, ne govorimo o iscrpljujućim treninzima ili sportskim ekstremima, već o jednostavnoj, redovnoj rekreaciji koja budi telo, ubrzava cirkulaciju i aktivira prirodne odbrambene mehanizme organizma. Nauka je jasna: umerena fizička aktivnost jača imuni sistem, smanjuje učestalost infekcija i pomaže telu da se brže izbori sa virusima.

Pročitajte i ovo: Lice otkriva bolest

Problem je što nas hladni dani i kratko dnevno svetlo guraju pravo na kauč, u pasivnost koja dodatno slabi otpornost organizma. Telo stvoreno za kretanje tada ulazi u stanje „hibernacije“, a imunitet – bez adekvatnog podsticaja – gubi snagu. Upravo zato je rekreacija zimi više od dobre navike: ona postaje zdravstvena strategija.

Image by halayalex on Freepik

Ovaj tekst otkriva kako i zašto fizička aktivnost deluje kao prirodni štit protiv gripa, koje vrste kretanja su najdelotvornije i kako da vežbanje postane saveznik, a ne dodatni napor.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o nesanici

Konstantno rekreativno vežbanje može zaštititi organizam od naleta gripa, tvrde stručnjaci.

Nova studija potvrdila je da fizički aktivne osobe ređe pate od nazeba i gripa, a i kada se razbole simptomi su slabije izraženi.

Redovna fizička aktivnost može da smanji tegobe kod gripa, poboljšavajući odgovor imunog sistema na virus tog oboljenja, pokazalo je jedno američko istraživanje obavljeno na miševima.

Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost

Neke ranije studije potvrdile su teoriju da ljudi koji su umereno fizički aktivni ređe pate od nazeba i gripa, a i kada se razbole simptomi su menje izraženi nego kod neaktivnih osoba.

S druge strane, utvrđeno je i da učestalo iscrpljujuće vežbanje može da poveća podložnost takvim infekcijama.

Stručnjaci sa Državnog univerziteta Ajove, predvođeni doktorkom Marian Kohut, ustanovili su da se kod eksperimentalnih miševa, koji su redovno tokom tri i po meseca trčali u točku, razvijaju blaži simptomi kada su zaraženi virusom gripa nego kod onih koji se nisu bavili tom aktivnošću.

Pročitajte i ovo: Sedenje – najveći neprijatelj dobrog zdravlja žena 35+

Miševi koji su “vežbali” neposredno pre inficiranja, ali ne i redovno tokom prethodnih meseci, takođe su bili donekle zaštićeniji od ozbiljnih simptoma gripa, koji se kod ovih životnja manifestuju kao nedostatak apetita i gubitak težine.

Ta zaštićenost je, međutim, trajala samo par dana po zaražavanju, dok je redovna fizička aktivnost predstavljala zaštitu tokom celog toka bolesti.

U poređenju s miševima koji su bili neaktivni, kod onih koji su vežbali, u plućima je utvrđen niži nivo različitih supstanci koje izazivaju zapaljenja.

Pročitajte i ovo: Hoćeš da smršaš?! Znam kako!

Kod onih koji su tokom dužeg perioda bili redovno fizički aktivni, takvo stanje se održalo do ozdravljenja, dok je kod miševa koji su prošli samo jednu seansu vežbi pre inficiranja, koncentracija pomenutih supstanci nekoliko dana bila povećana.

Koncentracija virusa gripa u plućima dugoročno fizički aktivnih miševa od samog početka je bila niža nego kod miševa koji su samo jednokratno vežbali.

Pročitajte i ovo: Baštovanstvo je podjednako dobro za vas, kao i odlazak u teretanu

Zaključak tima stručnjaka iz Ajove je da umereno redovno vežbanje podstiče “ranu, prirodnu odbranu protiv virusa” mada zasad još nije jasno kako.