Između usta i zalogaja svašta se može dogoditi, kaže stara latinska poslovica. Dodajte tome stres, ubrzano vreme, reklame koje nude večitu mladost, zdravlje preko noći i – panika je u nama.

Ne paničite! Okrenite se sebi i lekovitoj sili prirode, jednostavnoj i moćnoj. Upoznajte svoju unutrašnju snagu, kiselo-baznu ravnotežu.

Ishrana po testu intolerancije sama po sebi dovodi do ogromnog rasterećenja metaboličkih i imunoloških procesa u organizmu. Sledeći pravi korak je izbor namirnica ili pak njihove kombinacije, koje obezbeđuju alkalizaciju unutrašnje sredine, što znači STOP razvoju mnogih hroničnih bolesti.

ginger-57072_1280Za početak – upoznajte čičoku!

Slatko ime, zaista! Slatkastog je i ukusa.

Čičoka (Helianthus tuberosus, lat.), Jerusaleme artichoke (eng.), topinambur (nem.), patata (špan.), girasole terra (ital.), divlji ili slatki krompir (srp.). Čičoka je slična suncokretu, ima lep žut cvet, a stabljika može da naraste i preko dva metra. Često raste uz reke i potoke, a neretko je ukras u vrtovima.

Čičoka je višegodišnja biljka koja se razmnožava krtolama. Krtole su joj vretenaste i izdužene i, za razliku od krompira, umesto skroba sadrže inulin, svakako najznačajniji nutricionistički plus ovog povrća.

Inulin je polisaharid koji sadrži fruktozu. On je i probiotik koji podstiče razvoj korisnih bakterija u crevima. Ove bakterije uništavaju štetne mikroorganizme crevne flore, kao što su salmonela, ešerihija koli, kandida i sl., čime se sprečavaju crevne infekcije, poboljšava apsorpcija minerala (naročito Ca, Mg i Fe), jačaju imunitet i pomažu u prevenciji raka debelog creva.

Takođe, inulin obnavlja crevnu floru kod uzimanja antibiotika, normalizuje nivo triglicerida i holesterola u krvi i postepeno smanjuje masne naslage.

Slično krompiru, čičoka je bogat izvor kalijuma, kalcijuma, gvožđa, vitamina C, folne kiseline  i vitamina B1 i B2, vitamina D i provitamina A (betakarotin). Čičoka je interesantna i po tome što je izvor esencijalnih aminokiselina, tj. aminokiselina koje organizam ne proizvodi.

U današnje vreme, kada su uveliko rasprostranjene brojne alergije na hranu, čičoka dolazi kao melem za poboljšanje zdravlja i vitalnosti. Uz to je vrlo korisna za smanjenje visokog krvnog pritiska, kardio oboljenja, anemije, osteoporoze, dijabetesa, a preporučuje se i kao prevencija za navedene bolesti.

________________________________________________________________

Pripremanje čičoke

Čičoka se najčešće sprema kao i krompir, kuvana (najbolje u kori) i pečena. Ako se seče, to treba raditi neposredno pre spremanja da ne bi potamnela.

Upozorenje: Pažljivo probajte čičoku prvi put jer hoće da izazove gasove.

Ako jedete svežu čičoku, isecite je na tanke režnjeve, dodajte je u salatu ili marinirajte u malo devičanskog maslinovog ulja.

Ukoliko pržite čičoku, uradite to uz drugo seckano povrće i na maslinovom ulju. Ona će omekšati za 5-6 minuta.

Ako spremate krem supu, dodajte i čičoku u blender.

Probajte i pire od čičoke, uz malo bibera ili bilo kog začina koji volite. Neoljuštena čičoka se kuva 10-15 minuta, oljuštena i isečena 5-8 minuta.

Iseckajte čičoku sa belim lukom i maslinovim uljem i začinskim biljem.

Oljuštenu čičoku narendajte, dodajte balzamiko sirće i so. Potrebno je da ova salata malo odstoji pre služenja.

Zahvaljujući oblicima u kojima se može naći i kod nas (brašno, griz), čičoka se može dodavati raznim jelima i kolačima, na primer, medenjaci sa čičokom, pita sa čičokom, cimetom, suvim grožđem.

***

Autorka teksta: dr Dobrinka Arbanovski, internista i specijalista kvantne medicine, Holitimed