Naučnici su ustanovili da miris jasmina deluje umirujuće i da ima gotovo jednak učinak kao neki konvencionalni lekovi, poput „valijuma”. Za razliku od lekova, miris jasmina ne izaziva nikakve neželjene efekte.

Ukoliko ste uznemireni – pomirišite cvet jasmina, savetuju naučnici. Laboratorijskim testovima utvrđeno je da miris jasmina ili njegova hemijski identična zamena imaju neverovatan umirujući efekat na miševe.

Kada bi istraživači kavez laboratorijskih miševa ispunili mirisom tog cveća, životinjice bi obustavile svaku aktivnost i spokojno sele u ćošak.

Flower table photo created by mrsiraphol - www.freepik.com
Foto by mrsiraphol – www.freepik.com

Molekuli mirisa se udisanjem, preko pluća unose u krv, i zatim prenose dalje do mozga.

Skeniranjem mozga miševa utvrđeno je da molekuli mirisa jasmina pojačavaju dejstvo supstance GABA na nervne ćelije, pa tako doprinose smirivanju i smanjenju napetosti.

Profesor Hans Hat, sa nemačkog Univerziteta Rur u Bohumu, kaže da rezultati ovih istraživanja zapravo pružaju naučnu potvrdu učinka aromaterapije.

Nemački naučnik i njegov tim se nadaju da će, izmenom hemijske strukture molekula mirisa jasmina, uspeti da proizvedu i jači efekat.

Tokom istraživanja, tim profesora Hata testirao je stotine mirisa, kako bi ustanovio njihov eventualni efekat na GABA receptore u mozgu ljudi i miševa.

Utvrdili su da jasmin pojačava dejstvo GABA čak pet puta i da ima jedanako snažan učinak kao sedativi, pilule za spavanje i relaksanti.

Frangipani photo created by aopsan - www.freepik.com
Foto by aopsan – www.freepik.com

Međutim, za razliku od jasmina, većina ovih lekova može da izazove neželjene efekte kao što su depresija, vrtoglavica, nizak pritisak, slobost u mišićima ili poremećaj koordinacije pokreta.

Esencijalno ulje jasmina se više od dve hiljade godina koristi u aromaterapiji i pripisuju mu se blagotvorna dejestva na živce, srce, krvni pritisak, disajne organe i imunitet.

Zagovornici lečenja prirodom savetuju upotrebu ulja jasmina u otklanjanju stresa, anksioznosti, menstrualnih bolova i tegoba u menopauzi. Na Istoku se veruje da jasmin ima dejstvo kao afrodizijak.

Jasmin se koristi u čak 83 odsto ženskih i 33 odsto muških parfema.

Da bi se dobio jedan kilogram čiste jasminove esencije potrebno je ubrati pet miliona cvetova, pa se u industriji parfema uglavnom koristi hemijski identična zamena.

Postoji više od 300 vrsta jasmina, a naziv ovog cveta na persijskom jeziku znači „dar od Boga”.