Crveni, roze ili žuti plodovi, što zavisi od sorte trešnje, sadrže dosta vode, odlično ispiraju stomak, bogate su belančevinama, ugljenim hidratima, vitaminima A, C, kao i vitaminima B grupe.

U narodnoj medicini lek su za razne boljke, a poznavaoci tvrde da je 20 trešanja deset puta delotvornije od aspirina.

Purpurno crvene ili žute boje, jedre, sočne i ukusne, trešnje (Prunus avium) su voće rasprostranjeno po celom svetu i broje preko 900 sorti. Jedu se sveže, koriste se za pravljenje džema, kompota, kolača, rakije. Ipak, ova voćka najzdravija je i najukusnija sirova, jer kada se termički obrađuje, gubi veliki deo arome, boje i slatkoće.

Cherry photo created by xb100 - www.freepik.com
foto by xb100 – www.freepik.com

Treba je jesti što više jer je jako lekovita. Po šoljici serviranja trešnje sadrže zanemarljivih 85 kalorija i vrlo malo masti, ali su zato bogate belančevinama, ugljenim hidratima, vitaminima A, C, a u nešto manjim količinama ima vitamina B1, B2, B3 i B6. Sadrže dosta folne kiseline, kalcijuma, kalijuma, gvožđa, magnezijuma i cinka.

U narodnoj medicini lek su za giht i artritis, a poznavaoci tvrde da je 20 trešanja deset puta delotvornije od aspirina. Naučnici sa Univerziteta u Mičigenu dokazali su da imaju i izuzetno antiinfektivno delovanje, kao i da kao bogata riznica antioksidanasa usporavaju dejstvo uzročnika starenja.

Trešnje pomažu i protiv bolesti srca, a imaju i antikancerogena svojstva koja potiču od flavonoida izokvercina i kvercina.

Osim toga, elaginska kiselina snažan je antioksidans koji sprečava oštećenje DNK ćelije, a samim tim smanjuje mogućnost oboljevanja od raka.

Trešnje mogu da se jedu u neograničenim količinama jer ne iritiraju želudac.

Sjajan su izvor bora, koji u kombinaciji sa kalcijumom i magnezijumom povoljno deluje na zdravlje kostiju i njihovu gustinu. Međutim, trešnje nikako ne treba jesti pre ručka jer mogu da uspore izlučivanje želudačnih sokova za varenje, što posebno može da oteža varenje mesa.