“Bori se ili beži” je kratki naziv fascinantnih bioloških reakcija koje se odigravaju u ljudskom organizmu u stanjima iznenadnog stresa.

Priroda ih je podarila čoveku i one mu bukvalno spašavaju život u doduše ređim ali dramatičnim životnim situacijama.

Zato se smelo može reći da stres i nije tako loša stvar ali samo kad se radi o prolaznom stresu.

belly-button-1576347-1598x1062

U telu se događaju promene koje mu daju snagu da savlada nastali problem. Ali treba i ponoviti: samo kada je stres prolaznog karaktera.

Pročitajte i ovo: Istine i zablude o alkalnosti, kiselosti i baznosti organizma

Kod naših predaka su se periodi stresa smenjivali sa razdobljima kada ga praktično nije ni bilo. Savremeni čovek, međutim, posrće pod valovima stresa koji ga bez predaha zapljuskuju.

Pročitajte i ovo: Lice otkriva bolest

Dobre biološke reakcije komplikovanog naziva koje se odigravaju u ljudskom telu, mogu se uporediti sa strujnim kolom ali samo kratko deluju u našu korist. U situacijama kada se stres nastavlja nesmanjenom snagom, te dobre biološke reakciju se deformišu i pretvaraju u svoju suprotnost.

Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost

Čuveni hormoni stresa – naše blagodeti na kratke staze, postaju razulareni i izazivaju mnoštvo nepoželjnih reakcija o kojima je bolje ne pričati i koje potpuno opravdavaju tvrdnju da je stres tako čvrsto povezan sa lošim zdravljem.

Pročitajte i ovo: Kako hormoni diktiraju promene u organizmu

Ono što možda nije poznato jeste da trbuh i te kako može da odslikava način na koji obrađujemo prolongirani stres. Mozak i digestivni trakt povezuje bezbroj nervnih vlakana, pa se trbuh naziva i drugi mozak.

Pročitajte i ovo: Kako da očistimo digestivni trakt

Naime, trbušna maramica (omentum), pohranjuje višak unete hrane kao masno tkivo (a činjenica je da u stresu jedemo nekontrolisano), ona upija i steroide koji se luče u većoj količini u stresnim stanjima. Taj je proces vrlo štetan pošto se toksini nagomilani u masnom tkivu trbušne maramice direktno šire u okolne organe.

Pročitajte i ovo: Kako krstašice utiču na rad štitaste žlezde

***

Autorka teksta: dr Dobrinka Arbanovski, internista i specijalista kvantne medicine, Holitimed