Leti više vremena provodimo napolju i prepuštamo se blagotvornom uticaju sunčevih zraka. Međutim, zbunjenost običnih ljudi izazivaju oprečna mišljenja farmaceuta i lekara o koristi ili štetnosti izlaganja suncu.

Upravo zato, razgovarala je Marina Jablanov sa specijalistom kliničke biohemije dr sci. med. Tatjanom Ristić, koja je zaposlena u Kliničkom centru Niš.


Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost


Pročitajte i ovo: Kako hormoni diktiraju promene u čovekovom organizmu


Pročitajte i ovo: Kako da pravilno čistimo vaginu


Tatjana spada u lekare koji imaju holistički pristup zdravlju i smatra da um, duh i telo treba da budu u saglasnosti, da bismo bili zdravi. Sunčeva svetlost je jedan od bitnih faktora za naše zdravlje, jer, između ostalog, pomaže sintezi D-vitamina u našem organizmu.


Pročitajte i ovo: Prednosti homeopatskog lečenja


Sunce je izvor vitamina D, može se reći da čitav niz bolesti modernog doba, poput, raka, dijabetesa, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, depresije, neplodnosti, dečjeg ekcema, psorijaze, zapaljenskih procesa u crevima, mogu biti uzrokovane manjkom ovog vitamina. Pronađeni su snažni dokazi koji potvrđuju vezu između smanjene koncentracije vitamina D i rizika za brojne bolesti. Postoji preko 2.000 gena koji sprečavaju nastanak raznih bolesti, a aktiviraju se uz pomoć vitamina D.


Pročitajte i ovo: Sunčajte se bezbedno i izbegavajte kreme za zaštitu od sunca


Pročitajte i ovo: Najbolji motivi za odvikavanje od pušenja


Daily Sunny

Da li biste nam objasnili kakav je to vitamin?

Vitamin D se može nazvati drugačije sunčani vitamin i poslednjih godina sve više dobija na značaju. S pravom, jer učestvuje u mnogim metaboličkim procesima. Postoji u dva oblika: kao D2, koji nalazimo u biljkama i u organizam ga unosimo putem hrane i kao D3 ili holekalciferol koji se stvara u koži iz holesterola kada se izlažemo UV zračenju. Ljudi ga stvaraju u koži, a životinje u krznu ili perju. Vitamin D3, takođe, možemo uneti i putem hrane životinjskog porekla, a to su, pre svega ribe, jaja, jetra i kroz namirnice obogaćene ovim vitaminom. Naglasila bih da je vitamin D jedini vitamin sa hormonskim delovanjem koje nastaje njegovom daljom preradom u organizmu.


Pročitajte i ovo: Kasno leto je doba buđenja žene


Pročitajte i ovo: Kako da očistimo digestivni trakt


Pročitajte i ovo: Istine i zablude o rekreativnom vežbanju


Da li biste nam objasnili koje su najvažnije funkcije D-vitamina u našem telu?

Ovaj izuzetno važan vitamin za nas ima tri centralne funkcije u telu, a to su regulisanje imunološkog sistema, potom regulisanje rasta ćelija i na kraju regulisanje hormonske ravnoteže.


Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o štetnom zračenju – nevidljivom svetu pogubnog uticaja


Kako vitamin D reguliše imunološki sistem?


Pročitajte i ovo: Masažom protiv nesanice


To znači da je vitamin D značajan za ćelije odbrambenog sistema, odnosno, T-limfocite koji se bore protiv stranih materija u krvi. Ukoliko u krvi nema dovoljno vitamina D, T-limfociti se neće aktivirati. Takođe, vitamin D pomaže da se reakcija imuniteta ublaži, da se ne bi desilo da naš imunitet „podivlja“, odnosno, da ne postane previše aktivan, da ne bi došlo do razvoja autoimunih bolesti, tako da vitamin D ima značajnu ulogu u sprečavanju da imunološki sistem ne napadne sopstvene ćelije.


Pročitajte i ovo: Simptomi bujanja kandide



Pročitajte i ovo: Vitamin D smanjuje rizik od oboljevanja od svih vrsta karcinoma


Pročitajte i ovo: Da li je kokosovo ulje otrov ili čudotvorni lek


Pročitajte i ovo: Prevremena ejakulacija, najčešći muški seksualni problem


Kakva je veza između nivoa vitamina D i regulisanja rasta ćelija?

Dnevni unos od 1000 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina D za 40-70 procenata može smanjiti rizik od karcinoma dojke, bubrega, pluća, debelog creva. Do kancera dolazi zbog nekontrolisanog razmnožavanja ćelija, a vitamin D stimuliše gene koji zaustavljaju upravo to nekontrolisano razmnožavanje ćelija.


Pročitajte i ovo: Lice otkriva bolest


Kako vitamin D reguliše nivo hormona?

Prema istraživanjima, nivo vitamina D je snižen kod 90 procenata žena koje su imale problem sa ovulacijom, a takođe je snižen kod 33 posto muškaraca koji su imali problem s plodnošću. Istakla bih da je ovaj vitamin neophodan za proces sazrevanja polnih ćelija.


Pročitajte i ovo: Kako da vežbanjem svesnosti povećamo svoj osećaj zadovoljstva životom


Poznato je da vitamin D učestvuje u mnogim metaboličkim procesima. Da li biste nam naveli koji su to?

Mislim da je mnogima poznato da je vitamin D izuzetno važan za apsorpciju kalcijuma, koji je neophodan za pravilan rast kostiju, pa njegova snižena vrednost može dovesti do rahitisa. Zato su se deca nekad slala leti na more da bi se predupredila ova teška bolest kostiju. Osim toga vitamin D je značajan za pravilan rad mozga, jer utiče kako na rast nervnih ćelija tako i na stvaranje neurotransmitera, bolje pamćenje i bolje raspoloženje. Poznato je da se osobama obolelim od depresije upravo preporučuje da provode što više vremena napolju i da budu izložene blagotvornom dejstvu sunca. Zato se kod smanjenog nivoa vitamina D javlja veći rizik za razvoj šizofrenije, depresije i Alchajmerove bolesti.


Pročitajte i ovo: Šta da radite ako ne podnosite ukus njegove sperme


Pročitajte i ovo: Kako da rešite svoj Hašimoto tireoditis


Pročitajte i ovo: Sve o ishrani obolelih od karcinoma


Koji su izvori u hrani ovog vitamna i koliko su oni značajni?

Izvori vitamina D u hrani su uglavnom zanemarljivi, s izuzetkom masne ribe poput lososa ili ulja jetre bakalara. Zato su nekada deca i pila riblje ulje. Ipak, rečna riba koja je ovde u širokoj upotrebi sadrži 100-250 IJ jedinica D vitamina na 100 g, a uzgojena pastrmka hranjena posebnim smesama samo 10-25 procenata količine vitamina D iz divlje ribe. To, takođe, govori puno o nutricionističkoj vrednosti ribe i mesa iz masovne proizvodnje.


Pročitajte i ovo: U čemu je razlika između lekovitih biljnih preparata i lekova


Mi živimo u takvom klimatskom području gde nije moguća sinteza vitamina D tokom cele godine. Da li je tada ishrana namirnicama bogatim ovim vitaminom dovoljna?

Leti nam sunce omogućava da stvorimo dovoljno vitamina D3 u našoj koži pod uslovom da se dovoljno izlažemo sunčevim zracima. Zimi zbog slabe insolacije ozonski omotač gotovo potpuno blokira količinu UV zraka potrebnih za stvaranje vitamina D3, čak i u toku sunčanih dana.


Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o seksualnoj zavisnosti


Preterano izlaganje sunčevim zracima može dovesti do raka kože, a nedovoljno izlaganje opet dovesti do mnogih drugih bolesti. Kako napraviti pravi balans?

Opšte je poznato da preterano sunčanje vodeći uzrok raka kože. Zato moramo da se zaštitimo kremom za sunčanje ukoliko na suncu provodimo više od pola sata u kritičnim delovima dana.


Pročitajte i ovo: Bugarska ruža, eliksir visokih vibracija


Kako onda da se ponašamo, šta vi preporučujete?

Važno je da se zna da u ranim jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima sunčanje ne izaziva porast koncentracije vitamina D. Zato bi trebalo izabrati vreme iza 10 ujutru i sunčati se samo oko 15 minuta – to je dovoljno.


Pročitajte i ovo: Stvari koje razumeju samo mršave žene


Ostatak vremena provedite u hladu i štitite se prirodnim preparatima za zaštitu od sunca koji ne blokiraju UVB (dugotalasne ultraljubičaste) zrake. U drugim vremenskim periodima kada je toplo, sunčanja ruku i nogu (kratke pantalone i kratki rukavi) između 15 i 30 minuta može u organizmu stvoriti zadovoljavajuću koncentraciju vitamina D (u krvi) 35-50 ng/mL.


Pročitajte i ovo: Razlozi bujanja kandide i kako da je stavimo pod kontrolu


Kako znati koliko nam je D vitamina dovoljno?

Da biste znali kako dozirati vitamin D, pre toga odredite nivo vitamina D u krvi (25-OH-D) a Vaš lekar će vam preporučiti optimalnu dozu nutritivnog dodatka. Referentne vrednosti vitamina D u krvi su ≥ 30 ng/mL, a poželjne vrednosti između 50-80 ng/mL. Istakla bih da se starenjem naša sposobnost stvaranja vitamina D3 smanjuje čak do 75 procenata ako uporedimo dvadesetogodišnjaka i nekog ko ima 70 godina, jer stariji ljudi imaju smanjene količine holesterola u organizmu koji je potreban za stvaranje vitamina D3. Zato preporučujem izbalansiranu ishranu i dodatak vitamina D ( u obliku D3, tj. holekalciferola) i omega-3 masnih kiselina, vitamina C, cinka i selena.


Pročitajte i ovo: Hoćeš da smršaš? Znam kako!



Pročitajte i ovo: Kako krstašice utiču na rad štitaste žlezde


Pročitajte i ovo: Na koji način vežbe vraćaju sreću u naš život


Pročitajte i ovo: Najbolje četiri vežbe za zatezanje tela