Kokain je jedna od najčešće korišćenih, takozvanih, rekreativnih droga, kao i jedna od najnepoželjnijih i najopasnijih.

Kao i kod svih drugih droga, efekti kokaina posledica su njegovog delovanja na mozak i modulacije neurotransmitera, što opet izaziva brojne subjektivne osećaje i iskustva.

Razumevanje načina na koji kokain utiče na mozak može da vam pomogne da izbegnete potencijalno korišćenje i upadanje u zavisnost, kao i da vam omogući da pomognete drugima koji zloupotrebljavaju ovu vrlo destruktivnu supstancu.

Pročitajte i ovo: Da li je zavisnost odgovor na traumu? Najviše nas boli ono što nismo mogli da promenimo!

Šta je kokain?

Kokain dolazi iz južnoameričke biljke koke i nastaje pretvaranjem njenog lišća u prah. Ovaj prah tada može da se ušmrkava zbog njegovih efekata, iako će u nekim slučajevima biti pomešan sa bazom, kao što je, recimo, prašak za pecivo, kako bi se dobila tvrda tekstura. U ovom obliku poznat je kao “krek” ili ponekad “stena” i može se pušiti u cevi specijalno za to namenjenoj.

Pročitajte i ovo: Oslobodite se emocionalnih manipulatora

Neki korisnici preferiraju krek kokain jer omogućava supstanci da brže dođe do mozga, tako da se i efekti javljaju mnogo brže – delujući nakon osam sekundi, nasuprot 10 minuta.

Pročitajte i ovo: Kako da popravimo narušeni odnos

Kokain ima svoje efekte posebno delujući na deo mozga koji se naziva “ventralni tegmental”, što je područje koje je veoma uključeno u stvaranje osećanja nagrađivanja i motivacije. Ovde se blokira “ponovni unos” neurotransmitera dopamina primarno preko dopaminskih transportera, ali, takođe, ima slične efekte na serotonin i norepinefrin. Ovi neurotransmiteri su još jednom povezani sa nagrađivanjem, motivacijom, zadovoljstvom i budnošću, tako da je ovo način na koji kokain deluje i pokazuje svoje efekte.

Efekti i simptomi

Kratkoročno, kokain uzrokuje efekte koji su povezani sa gore navedenim neurotransmiterima i regijom mozga. To znači osećaj euforije i zadovoljstva, kao i vrlo velike energije, budnosti i usredsređenosti – fokusa. Takođe, potiskuje apetit.

Pročitajte i ovo: Kako da se odnosite prema onima koji vas ogovaraju

Međutim, nakon otprilike desetak minuta, ovi efekti se troše, a količina dopamina, norepinefrina i serotonina opadaju, ostavljajući korisnika slomljenog – kao da je naglo pao sa trona. To onda dovodi do suprotnih efekata koji uključuju depresiju, letargiju, malaksalost i glad – nekontrolisanu želju za hranom.

Pročitajte i ovo: Insulinska rezistencija – kad su ćelije gladne, a struk sve širi

Kada se koristi u većim količinama, kokain, takođe, može povisiti krvni pritisak i broj otkucaja srca, te prouzrokovati da korisnici melju svoje zube. To, takođe, može da dovede do neobične pojave, nazvane “deluzionalna parazitoza”, što je osećaj kao da su pokriveni sa mnogo sitnih “buba” na ili ispod površine njihove kože. Ovo zauzvrat može da dovede do neprestanog grebanja i svraba koji potencijalno izazivaju rane i ogrebotine na koži.

Pročitajte i ovo: Kako nas strahovi ometaju u ljubavi

Kada se ušmrkava, kokain može da ošteti nos tokom vremena i uzrokuje krvarenje iz nosa u kratkom roku. Kada se puši kao krek, kokain, takođe, može prouzrokovati oštećenje pluća. Tokom dugotrajne upotrebe kokain može uzrokovati ozbiljnu depresiju kao posledicu oštećenja dopaminskih receptora u mozgu.

Tolerancija i zavisnost

Zavisnost od kokaina je ozbiljan problem jer upotreba kokaina stvara jaku psihološku i hemijsku zavisnost. To je zbog promena koje kokain izaziva u mozgu, naglim i čestim promenama nivoa dopaminskih receptora. Zbog naglog povećanja dopamina koji uzrokuje kokain u mozgu, dolazi do adaptacije, a to se objašnjava smanjenjem broja dopaminskih receptora. Zauzvrat, to znači da dopamin gubi snagu u mozgu i da je potrebno više da bi se osetili njegovi puni efekti. Tako dolazi do toga da korisnici kokaina ulaze u sve veću zavisnost, koristeći sve više i više kokaina da bi postigli isti efekat.

Pročitajte i ovo: Previše dobro da odem, premalo da ostanem

Kao rezultat toga, oni koji koriste kokain brzo će uvideti da efekti počinju da bivaju sve manje izraženi i da stoga moraju češće uzimati veće doze kako bi uživali u istim efektima. To je “tolerancija”.

Pročitajte u ovo: Žene se zaljubljuju u junake, a muškarci u sfinge

Istovremeno, prekidanje upotrebe kokaina dovodi do simptoma povlačenja kao posledice “zavisnosti”. U suštini, kada korisnik zavisnik prestane da uzima kokain, više ne dobija potrebnu količinu dopamina da bi se osećao “normalno” i tako doživljava simptome apstinencije. Oni uključuju agitaciju, nemir, slabost, živahne noćne more, spore pokrete, nezasitnu glad i, na kraju – lečenje.

Ako vi ili neko koga poznajete pokazuje znakove zavisnosti od kokaina, vrlo je važno da odmah dobije medicinsku pomoć kako biste im pomogli da prevaziđu ovu nevolju. Zavisnost od kokaina uglavnom se vrti oko postupnog smanjenja upotrebe kokaina, kako bi im se postupeno pomoglo da prevaziđu svoju zavisnost, bez ozbiljnih nuspojava.

Pročitajte i ovo: Popularna psihopatija – kako da prepoznate psihopatu u svom okruženju

U međuvremenu, kognitivna bihejvioralna terapija može da se primeni, kako bi se pokušalo sa lečenjem njihove zavisnosti, dok se istovremeno temeljno rešavaju psihološki problemi koji su možda doveli do upotrebe kokaina i zavisnosti.

Pročitajte i ovo: Popaje, spasi me! Kompleks spasioca – da li i koliko pomažete svom partneru u vezi?

Takođe je važno uzeti u obzir da mnogi slučajevi zavisnosti od kokaina idu ruku pod ruku sa zavisnostima od drugih supstanci, kao što su marihuana ili barbiturati, koje zavisnici mogu da upotrebljavaju kako bi “ublažili sudar” na mestu upotrebe kokaina. To, takođe, zahteva lečenje.

Reci NE drogama! Izaberi život!