Humani papiloma virus (HPV) je odgovoran za gotovo sve slučajeve raka grlića materice.

Prema podacima Registra za rak, Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, svake godine se u proseku registruju 1.244 novoobolele žene od raka grlića materice. Svake godine u proseku 482 žene izgube život od ove vrste raka.

Na osnovu procena Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) i Evropske mreže registara za rak (ENCR), Srbija se i dalje nalazi u grupi evropskih zemalja sa najvišim stopama obolevanja i umiranja od raka grlića materice. Humani papiloma virus je takođe odgovoran za više od 90% slučajeva raka završnog dela debelog creva, 71% slučajeva raka genitalnih organa kod oba pola i za 72% slučajeva raka usne duplje i ždrela.

Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti rak grlića materice

Prirodni tok HPV infekcije i biološko ponašanje premalignih promena grlića materice omogućava da se prevencija karcinoma grlića materice ostvari na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou. Primarna prevencija podrazumeva mere sprečavanja infekcije HPV (zdravstvena edukacija, vakcinacija). Sekundarna prevencija uključuje skrining (rano otkrivanje asimptomatskih oblika bolesti). Tercijarna prevencija je lečenje premalignih lezija, čime se sprečava njihova progresija do invazivnog karcinoma grlića materice.

Pročitajte i ovo: Ženske dojke – kako da ih negujemo i očuvamo njihovo zdravlje

U nameri da se sprovede imunizacija devojčica i dečaka protiv HPV-a realizuju se promotivne i edukativne aktivnosti. Najpre su tokom 2016. godine ove aktivnosti realizovane u okviru pilot projekta „Unapređenje prevencije oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom” na teritoriji četiri okruga (grad Beograd, Braničevski, Šumadijski i Severnobanatski okrug), a tokom 2017. godine i na nacionalnom nivou.

Pročitajte i ovo: Istine i zablude o raku dojke

U navedenom periodu ukupno je edukovano 926 zdravstvenih radnika i 593 roditelja/staratelja. Pored edukativnih aktivnosti, sprovedene su i brojne promotivne aktivnosti u okviru kampanje „Budi odgovorna” i kampanje „Vakcina sprečava! Srbija protiv raka grlića materice”, sa ciljem podizanja svesti opšte javnosti o značaju primarne prevencije HPV oboljenja.

Izrađeno je stručnometodološko upustvo za sprovođenje HPV vakcinacije, Program unapređenja prevencije za bolesti uzrokovane HPV na teritoriji Republike Srbije, a u septembru 2017. godine je usvojen i Pravilnik o imunizaciji i načinu zaštite lekovima („Sl. glasnik RS”, br. 88/17) koji je predvideo sprovođenje preporučene imunizacije protiv oboljenja izazvanih HPV. Sve su to bili preduslovi za započinjanje uspešne imunizacije HPV koja se očekuje u narednom periodu.

Pročitajte i ovo: Vaginizam – disfunkcija u ženskom seksualnom funkcionisanju

Većina zemalja Evropske unije uvela je imunizaciju protiv HPV-a, dok je u malom broju preostalih zemalja ovaj postupak u toku. Svaka od zemalja je donela odluku o imunizaciji dece određenog uzrasta na osnovu preporuka lokalnih zdravstvenih i stručnih institucija. U najvećem broju zemalja ciljnu populaciju za imunizaciju u  okviru HPV programa predstavljaju devojčice uzrasta 12 i 13 godina, dok su neke od zemalja uvele i tzv. dodatnu imunizaciju dece različitog uzrasta a najčešće od 14 do 17 godina.

Pročitajte i ovo: Klinička stanja koja uzrokuju neplodnost i seksualnu disfunkciju

Uzrast za uvođenje imunizacije je određen u svim zemljama imajući u vidu da je imunizaciju potrebno sprovesti pre ostvarivanja prvih seksualnih odnosa, kada ne postoji rizik za infekciju HPV-om, dok se dodatna imunizacija uvodi sa ciljem prevencije bolesti izazvanih HPV virusom kod dece kod koje je mogućnost infekcijom HPV virusom manja.

U našoj zemlji je na osnovu Stručno-metodološkog upustva preporučeno da sva deca uzrasta 11, odnosno 12 godina, treba da prime preporučene doze HPV vakcine. Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime kasnije.

Pročitajte i ovo: Seksualne fantazije – ono što te u stvarnosti uznemiruje, u mašti te seksualno uzbuđuje

Mlade žene mogu da prime vakcinu do 26. godine, a mladi muškarci do 21. godine života. Takođe, vakcina se preporučuje muškarcima sa povećanim rizikom u ponašanju za dobijanje polno prenosive infekcije.

Pročitajte i ovo: Zašto imamo seksualne fantazije – koja je njihova shvrha i kako mogu da dovedu do krvavog pira?

Trenutno su u našoj zemlji u primeni dve vakcine protiv oboljenja izazvanih HPV, dvovalentna i kvadrivalentna vakcina. Dvovalentna HPV vakcina (Cervarix, GSK) je prvi put licencirana 2007. godine i odobrena za primenu kod žena uzrasta 9 do 25 godina. Kvadrivalentna HPV vakcina (Merck, Gardasil) je prvi put licencirana 2006. godine i odobrena za primenu kod žena i muškaraca uzrasta 9 do 26 godina.

Klinička ispitivanja su pokazala da vakcina pruža skoro 100% zaštite od prekanceroznih lezija, a kvadrivalentna HPV vakcina i od genitalnih kondiloma izazvanih tipovima koji se nalaze u vakcini. U periodu od 2006. godine, kada je vakcina prvi put preporučena, beleži se redukcija HPV infekcija od 56% kod tinejdžerki u SAD, iako je obuhvat imunizacijom HPV vakcinom bio relativno nizak.

Pročitajte i ovo: Problemi sa jajnicima – blokiranje ženske kreativne sile

Istraživanja takođe pokazuju smanjenje pojave genitalnih kondiloma kod tinejdžera. U drugim zemljama kao što je npr. Australija gde je pokrivenost HPV vakcinacijom veća, došlo je do redukcije broja slučajeva prekanceroznih lezija grlića materice kod mladih žena. Takođe, pojava genitalnih kondiloma je značajno smanjena kod mladih žena i muškaraca u Australiji odkako je počela da se primenjuje HPV vakcina.

Pročitajte i ovo: Kako do trudnoće posle 40-te

Lekar pre davanja vakcine u razgovoru sa pacijentom mora da utvrdi da li postoje kontraindikacije za primenu vakcine. U slučaju HPV vakcine, primena vakcine mora biti odložena kod osoba koje imaju teško akutno febrilno stanje, odnosno akutnu virusnu infekciju.

Međutim, blage infekcije, kao što su blaga infekcija gornjih disajnih puteva i blago povišena temperatura ne predstavljaju kontraindikaciju za vakcinaciju.

Pročitajte i ovo: Kako održati trudnoću sa 40+

Bitno je znati i da vakcina nema efekat na aktivnu infekciju HPV ili utvrđeno kliničko oboljenje, nema terapijsku efikasnost i ne koristi se za terapiju karcinoma, displazija ili genitalnih kondiloma.

Pročitajte i ovo: Šta da očekujete kad očekujete porođaj sa 40+

Kod osoba sa poremećenim imunim odgovorom vakcina može da dovede do izostanka odgovora. Vakcinu treva davati oprezno osobama sa poremećajima koagulacije, jer se može javiti krvarenje. Vakcinacija se ne preporučuje tokom trudnoće, a može se primeniti tokom dojenja.

Pročitajte i ovo: Psihološki aspekti trudnoće u zrelim godinama

Važno je znati da se skoro svaki slučaj raka grlića materice može sprečiti.

Neophodno je istaći da imunizacija protiv HPV-a ne isključuje potrebu za obavljanjem preventivnih pregleda, budući da postojeće vakcine ne štite od svih tipova HPV. Dobro organizovani skrining programi (primena skrining testa Papanikolau testa) mogu da spreče i do 80% slučajeva raka grlića materice.

Pored Papanikolau testa, može se uraditi i HPV skrining test koji sa sigurnošću utvrđuje da li postoji HPV virus ili ne i to putem veoma senzitivne PCR tehnike, a nakon toga i HPV test genotipizacije kojim se otkriva genotip virusa koji spada u visoko ili srednje rizične grupe.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o postporođajnoj depresiji

Ove vrste testova se rade u našoj zemlji u cilju prevencije nastanka raka grlića materice i uspostavljanja tačne dijagnoze. U slučaju da se na osnovu Papa testa zaključi da postoje promene na ćelijama grlića materice, potrebno je uraditi testiranje na prisustvo HPV. Ukoliko je HPV test negativan manja je verovatnoća da su nastale promene u vezi sa razvojem raka grlića materice.

Pročitajte i ovo: Pripreme za porođaj – oslobađanje od straha

U našoj zemlji je krajem 2015. godine završen prvi trogodišnji ciklus sprovođenja organizovanog programa skrininga raka grlića na teritoriji 17 opština. Za tri godine u okviru organizovanog programa skrininga raka grlića materice pozvano je na pregled 334.242 žena životne dobi od 25 do 64 godine, što čini 56,1% ciljne populacije. PAP test je urađen kod 190.906 žena (32%). Od svih urađenih PAP testova 11.740 je bilo sa pozitivnim nalazima (6,1%). Kolposkopija je urađena kod 31.473 žene, a potom 2465 biopsija kojima je patohistološki potvrđeno 112 karcinoma.

Pored organizovanog skrininga koji podrazumeva pregled na svake tri godine po pozivu lekara za žene uzrasta od 25. do 64. godine, svaka žena starija od 15 godina ima pravo na redovan ginekološki pregled.

Pročitajte i ovo: Psihološki uzroci poremećaja ishrane – anoreksija i bulimija

Najkasnije tri godine od prvog seksualnog odnosa, treba izabrati svog ginekologa u domu zdravlja i uraditi Papanikolau test (PAP test). Dok traje seksualna aktivnost, preporučuje se da se PAP test uradi jednom godišnje.