Spavanje je prirodna pojava promenjenog stanja svesti i smenjuje se u pravilnom ritmom sa stanjem budnosti.

Ta cikličnost ova dva stanja predstavlja jedan od najznačajnih bioloških ritmova. Funkcionisanje čoveka van tog ritma ili pak nedostatak sna, u slučaju da dugo traje, može dovesti do niza zdravstvenih poremećaja.

Navešćemo samo neka od njih.

Pre svega, javljaju se ozbiljne posledice u sferi moždanih funkcija. Svima su poznati razdražljivost, omamljenost, dekoncentracija, nedostatak pažnje i zaboravnost nakon neprospavane noći. Ako se deprivacija sna nastavi, u opasnost dolaze delovi mozga koji kontrolišu govor, pamćenje, racionalno zaključivanje, planiranje i osećaj za vreme.

Nedostatak sna ne samo da ima posledice na kognitivno funkcionisanje, nego se negativno odražava i na emocionalno i na fizičko zdravlje.

Istraživanja su pokazala da je gubitak sna povezan i sa gojaznošću s obzirom da se u snu otpuštaju supstance koje su povezane s apetitom.

Epifiza, žlezda koja luči melatonin

Epifiza ili pinealna žlezda je zbog njenog položaja još poznata po nazivu kao ”treće oko”, naime, nalazi se kod šeste čakre koja je centar duhovne i fizičke energije. Njen položaj je između obe moždane hemisfere, u samom geometrijskom centru mozga. Veličine je zrna graška i oko nje je malo jezerce likvora.

Bogata mreža krvnih sudova obezbeđuje joj stalni dotok krvi i kiseonika od kojih zavisi njena funkcija. Veća količina krvi u ljudskom organizmu se doprema jedino u bubreg.

Uz melatonin tu je koncentrisan i „hormon sreće“, serotonin.

Stav moderne nauke prema epifizi je pretrpeo metamorfozu – od potpunog zanemarivanja njenog značaja, tj. shvatanja da se radi o zakržljanom organu do stava koji je aktuelan poslednjih nekoliko decenija – da se radi o maloj ali najverovatnije najznačajnoj hormonalnoj žlezdi.

Ono manje poznato je da epifiza luči i supstancu DMT, do čega je u svojim istraživanja došao dr Rik Strasman. Njegova knjiga na tu temu ima za podnaslov ’DMT – duhovni molekul’. Ta supstanca omogućava ljudima da uđu u astralna putovanja i putovanja u druge dimenzije i dovodi do šire spoznaje prave prirode stvarnosti.

Iako je ova tema daleko šira, mi smo je samo malo dotakli da bi bliže objasnili zašto epifizu nazivaju još ’portal svesnosti’ i ’vrata percepcije’, odnosno, kapija iza koje se krije tajna našeg višeg bića.

Postoje dva velika neprijatelja funkcionisanju pinealne žlezde, a to su elektromagnetno zračenje iz okoline kome smo sve više izloženi i fluorid koji se dodaje pijaćoj vodi.

I ako je ona zaista sedište duše i portal svesnosti, čovečanstvu je takoreći zatvoren prirodni put ka samospoznaji. A spomenimo samo jednu radnju iz uobičajne svakodnevnice – dugo sedenje ispred kompjutera direktno blokira rad epifize.

Melatonin je hormon koji reguliše biološki sat. Sa dolaskom noći izaziva pospanost. Preko dana njegovo lučenje opada i to nas drži budnim i svežim.

Mnoge aktivnosti čoveka kao i niz fizioloških procesa zavise od smene svetlih i tamnih perioda. Sve biološke vrste žive u skladu sa tim tzv. cirkadijalnim ritmom koji je uslovljen smenom dana i noći i koji je pod kontrolom biološkog časovnika smeštenog u hipotalamusu.

Biološki časovnik pokreću svetlosni signali koje oko registruje i šalje kroz optički nerv u hipotalamus. Ako ti signali javljaju da je nastupila noć, hipotalamus izdaje nalog epifizi da luči melatonin. Svetlost sa druge strane izaziva komandu za prekid tog lučenja. Uloga epifize u regulisanju biološkog časovnika je otkrivena tek 50-ih godina prošlog veka. Kasnije je melatonin ušao u upotrebu kao sredstvo koje poboljšava kvalitet sna, a uzima se oko sat vremena pre odlaska na spavanje.

Upotreba melatonina je vrlo korisna u slučajevima narušenog cirkadijalnog ritma – noćni rad, promena vremenskih zona, kod potreba da se ranije zaspi zbog pripreme za ozbiljniju mentalnu ili fizičku aktivnost. U tim situacijama melatonin može da se uzme strateški u određenim trenucima.

Da bi se željeni ritam sna i budnosti učvrstio u prirodnom ciklusu noć-dan, potrebno je kombinovati večernju dozu melatonina s izlaganjem svetlu u što ranijem delu dana.

Melatonin sprečava pojavu degenerativnih bolesti i usporava starenje

Zbog ovog njegovog svojstva, melatonin nazivaju i potencijalnim eleksirom mladosti.

Postepeno smanjivanje lučenja melatonina tokom starenja dovelo je do opravdane pretpostavke da je manjak tog hormona jedan od uzroka pojave degenerativnih bolesti, pa čak i maligniteta (posebno se njegov nizak nivo dovodi u spregu sa rakom dojke i prostate), dijabeta, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti.

Dokazano je da nivo melatonina direktno utiče na stanje imuniteta. Dokazano je i da melatonin ima snažno antioksidantno dejstvo, a o urušavajućem delovanju slobodnih radikala na ljudski organizam pristižu stalno novi dokazi.

Iz svega proizilazi da su melatonin i zdrav san koji je važan za njega, izuzetno bitni za ljudsko zdravlje na svim nivoima. Izbor naše ordinacije u tom pravcu je upotreba melatonin u homeopatskom obliku i kombinacija eteričnih ulja kao najprirodnijeg oblika za postizanje unutrašnjeg smirenja na kraju dana.

***

Autorka teksta: dr Dobrinka Arbanovski, internista i specijalista kvantne medicine, Holitimed