Stalno vas progoni osećaj da nešto propuštate? Stoga, besomučno skrolujete po Instagramu / Fejsbuku? I mislite da su svi drugi bolji, lepši, uspešniji od vas? Ccc… Skraćeno, imate FOMO (Fear Of Missing Out). Problem je toliko prisutan među življem da je termin FOMO dodat u Oksfordski rečnik engleskog jezika još 2013.
Šta to zaista znači? Nedavna studija na ovu temu definisala je to kao:
…„neprijatan i ponekad sveobuhvatan osećaj da propuštate – da vaši vršnjaci rade, znaju ili poseduju više ili nešto bolje od vas“. U okviru ovog poremećaja FoMO, skoro tri četvrtine mladih odraslih izjavilo je da su iskusili ovaj fenomen.
To svakako nije dobra stvar. I to vas navodi da proveravate društvene mreže iznova i iznova i iznova kako se ne biste osećali izvan kruga. Dakle, znate da ste dobro. Tako da se ne osećate izostavljenim.
Ponekad to ublažava anksioznost – ali često ne. I u svakom slučaju, to vas tera da nastavite da trčite oko točka digitalnog hrčka da biste se osećali dobro.
Da li je ovo samo simptom savremenog života? Zar nije velika stvar? Ili nam govori nešto što treba da znamo? I postoji li nešto što možemo učiniti da prekinemo začarani krug?
Istraživanje ima odgovore. I možete rešiti ovaj problem. Ali prvo, loše vesti: FOMO je mnogo gori nego što mislite…
FOMO dolazi od nesreće
Uhvaćeni ste u FOMO ciklusu? Verovatno se ne osećate previše dobro u svom životu. FOMO često potiče od nesreće:
Naši nalazi pokazuju da oni sa niskim nivoom zadovoljenja osnovnih potreba za kompetencijom, autonomijom i povezanošću imaju tendenciju ka višim nivoima straha od propuštanja, kao i oni sa nižim nivoom opšteg raspoloženja i opšteg zadovoljstva životom.
Dakle, ne osećate se tako dobro u vezi sa (mnogim, različitim) stvarima. Ili se pitate da li se svi drugi zabavljaju više od vas. Kako češeš svrab? Čekiraš odmah Facebook, naravno:
U stvari, FOMO navodi ljude da proveravaju društvene mreže odmah nakon što se probude, pre nego što odu u krevet, čak i tokom obroka.
Hm, zvuči mi neprijatno kao zavisnost…
Dakle, ne osećate se tako dobro – svesni toga ili ne – i okrećete se društvenim medijima da biste se osećali bolje. Postoji samo jedan problem: zbog toga se zapravo osećate gore…
Facebook / Instagram iluzija (društvene mreže uopšte)
Svi znamo da Facebook / Instagram ne pruža dobro zaokruženu sliku života ljudi. Više liči na savršenu verziju ubrane trešnje.
Često se čini da kada bi hvalisanje i razmetanje bilo zabranjeno, neki ljudi uopšte ne bi imali šta da objave.
Ali uprkos tome što to znamo, studije kažu da ne možemo a da ne upoređujemo svoje živote sa njihovim (tamo nekih ljudi koje uopšte i ne poznajemo… ludo, prijatelji, zar ne?!)
Nakon kontrole mogućnosti obrnute uzročnosti, naši rezultati sugerišu da korisnici (društvenih mreža) imaju veću verovatnoću da uporede svoja dostignuća sa dostignućima drugih.
Istraživanja pokazuju da je ovo ekvivalent sreće ako uzmete nekoga sa alergijom na orahe i stavite ga na dijetu koja sadrži samo indijski orah.
Prema Burku, pasivno konzumiranje Fejsbuka takođe korelira sa marginalnim porastom depresije.
„Ako dve žene razgovaraju sa svojim prijateljima isto toliko vremena, ali jedna od njih provodi više vremena čitajući o prijateljima i na Fejsbuku, ona koja čita ima tendenciju da postane malo depresivnija“, kaže Burk.
Kao što je Monteskje jednom rekao: ’’Ako bi neko samo želeo da bude srećan, to bi se lako moglo postići; ali želimo da budemo srećniji od drugih ljudi, a to je uvek teško, jer verujemo da su drugi srećniji od nas.’’
Kao što piše profesor Barry Schvartz u svojoj odličnoj knjizi, Paradoks izbora: Zašto je više manje:
„Prestanite da obraćate toliko pažnje na to kako su drugi oko vas“ je lak savet za dati, ali ga je teško slediti, jer su dokazi o tome kako drugi rade sveprisutni, jer se čini da je većini nas veoma stalo do statusa i konačno, jer pristup nekim od najvažnijih stvari u životu (na primer, najbolji fakulteti, najbolji poslovi, najbolje kuće u najboljim kvartovima) imaju samo oni koji rade bolje od tvojih vršnjaka. Bez obzira na to, društveno poređenje izgleda dovoljno destruktivno za naš osećaj blagostanja da je vredno da se podsetimo da to činimo manje.
Zato se pitate da li se vaš život meri i okrećete se namerno oblikovanoj iluziji savršenstva životnog stila svih drugih… Ovo je ekvivalent sreće čitanju izvoda iz banke nakon što pogledate Forbsovu listu 400.
Kao što je Erika Jong jednom rekla: „Ljubomora se temelji na tome što mislite da su drugi imali.’’ (suludo, zar ne?)
Čak i ako logično znamo da Facebook / Instagram nije tačan prikaz života ljudi, pa, suočavanje sa vašom prividnom neadekvatnošću 24/7 protiv nedostižne lažne stvarnosti može da ugrozi vaše ionako ranjivo samopoštovanje. Jednostavno, ne možete da se takmičite sa njihovim visoko uređenim topijarom o sjajnom životnom stilu – posebno kada se osećate malo potišteno ili nestrpljivo za početak.
Dakle, i koji je (vaš) najčešći odgovor? (Moram) da objavim nešto. Kao da kaže(te sebi): Pogledaj me! Postojim i ja! I ja sam kul!
Ali ovo samo jača ciklus. Kao što je internet stručnjakinja i suosnivačica Flickr-a, Caterina Fake, jednom rekla:
’’Društveni softver je i kreator i lek za FOMO. To je ciklično.’’
I istraživanje se slaže. Ljudi sa FOMO imaju ambivalentna osećanja prema Fejsbuku I Instagramu. To ih podiže i vraća ih dole:
Da bismo procenili naše predviđanje da će FoMO biti povezan sa visokim nivoom ambivalentnih emocija kada se koristi Facebook, regresirali smo pozitivan efekat. Ovaj obrazac odnosa ukazivao je na to da su oni koji su visoko u FoMO skloniji iskusiti pomešana osećanja kada koriste društvene medije.
Roller coaster emocija. Baš kao usponi i padovi zavisnosti, a?
Ali objavljivanje da biste ublažili vašu nelagodu takođe ima važan sekundarni efekat: predstavljanjem vaše pažljivo uređene verzije sjajnog života, samo ste učinili da se svako ko to vidi oseća gore. Vi širite virus.
Dobro za Fejsbuk / Instragram. Dobro za Haagen Dazs prodaju. Loše za sreću.
Dakle, ovako nastaje FOMO i zašto je tako užasan. Ali kako da prekinemo krug?
Problem je pažnja
Traženje sreće na društvenim mrežama je loša ideja. Nećete je pronaći tamo. Zvuči kao kliše, ali istraživanje kaže da morate je potražiti unutra (unutar sebe):
„Problem sa FOMO je to što pojedinci na koje utiče gledaju prema spolja umesto prema unutra“, rekao je Meklaflin. „Kada ste toliko podešeni na „drugo“ ili „bolje“ (u svom umu), gubite svoj autentični osećaj sebe. Ovaj stalni strah od propuštanja znači da ne učestvujete kao prava osoba u svom sopstvenom svetu.
Facebook / Instgram nije stvaran život. To očigledno nije život. I sigurno nije stvarno. Samo pravi život je pravi život. Ali vi sebe i svoj život upoređujete sa lažnim životom. (Molim vas, neka nam neko ovde pusti muziku iz „Matriksa“.)
A ključ sreće se zaista svodi na jednu reč:
Pažnja.
Svi imamo loše stvari o kojima možemo da razmišljamo. Ali one nam ne smetaju kada im ne pridajemo pažnju. „Pogledajte sa vedrije strane“ je kliše, ali je i naučno validan.
Pol Dolan predaje na Londonskoj školi ekonomije i bio je gostujući naučnik na Prinstonu gde je radio sa dobitnikom Nobelove nagrade Danijelom Kanemanom.
On objašnjava važnost pažnje u svojoj knjizi, Happiness by Design: Change what you do, not how you think:
Vaša sreća je određena načinom na koji raspoređujete svoju pažnju. Ono čime se bavite pokreće vaše ponašanje i određuje vašu sreću. Pažnja je lepak koji drži vaš život zajedno… Nedostatak resursa pažnje znači da morate razmisliti kako možete da donesete i omogućite bolje odluke o tome na šta da obratite pažnju i na koji način. Ako niste srećni koliko biste mogli da budete, onda mora da pogrešno raspoređujete svoju pažnju… Dakle, promena ponašanja i povećanje sreće znači povlačenje pažnje sa negativnog koliko i obraćanje pažnje na pozitivno.
Ali kada ste uhvaćeni u mrežu FOMO-a, isključujete stvarni svet i uključujete se u lažni – Facebook / Instagram.
I to je ono što istraživanje pokazuje: ljudi sa FOMO prestaju da obraćaju pažnju na život i okreću se društvenim medijima za lek za sreću.
Osobe /učenici sa FOMO-om obraćaju manje pažnje u školi i još je veća verovatnoća da će proveriti svoj telefon dok voze:
Ova analiza je pokazala da su studenti sa visokim nivoom u FoMO skloniji korišćenju Fejsbuka / Instagrama tokom predavanja na univerzitetu… Mladi odrasli koji su bili u strahu od propuštanja obraćali su više pažnje na mejlove, tekstualne poruke i svoje mobilne telefone tokom vožnje u poređenju sa onima koji su niže na FoMO.
Ali kako da usmerite svoju pažnju tako da cenite stvarni svet i da se ne okrenete Fejsbuku / Instagramu (što će samo pogoršati vaše stanje – nesreću)? Na šta možete obratiti pažnju kada je život, iskreno, pomalo tužan ili dosadan?
Zapravo je vrlo jednostavno, zaista…
Pokušajte sa zahvalnošću
Zvuči prozaično, znam. Ali pokušajte sa jednostavnim eksperimentom:
Pogledaj oko sebe. Koje dobre stvari možda uzimate zdravo za gotovo? Kuća? Porodica? Prijatelji?
Sada odvojite nekoliko sekundi da zamislite da su vam oni oduzeti. Kako biste se osećali? Loše stvari nam se dešavaju nasumično, zar ne? Dakle, u određenoj meri ste srećni što imate ono što radite.
Da li ova vežba zvuči glupo? Istraživanja pokazuju da funkcioniše. Mentalno oduzimanje dragih trenutaka iz svog života čini da ih više cenite, čini vas zahvalnim i čini vas srećnijim.
U stvari, zahvalnost je verovatno kralj sreće. Šta kažu istraživanja? Ne može biti jasnije od ovoga:
…što je osoba više sklona zahvalnosti, manja je verovatnoća da će biti depresivna, anksiozna, usamljena, zavidna ili neurotična.
A osećanje zahvalnosti vas ne čini samo srećnijim. To je u korelaciji sa objektivno boljim životom:
…otkrili smo da zahvalnost, kontrolišući materijalizam, na jedinstven način predviđa sve razmatrane ishode: viši prosek ocena, zadovoljstvo životom, društvenu integraciju i apsorpciju, kao i nižu zavist i depresiju.
Neizbežna poređenja sa lažnim životima na društvenim mrežama, Fejsbuku / Instagramu, čine da osećate da imate manje. Razmišljanje o tome da ste srećni zbog onoga što već posedujete čini da osećate da imate više.
Dakle, možda je vreme da pogledate dobre stvari koje uzimate zdravo za gotovo u životu, a ne svoj Facebook / Instagram feed. Isključite notifikacije. Kao što je rekao autor studije FOMO:
„Za ljude koji se osećaju veoma bezbedno u svojim vezama, njihovi odnosi su im važni, ali se ne osećaju prinuđenim da uvek budu online“, rekao je Pržibilski. Društveni mediji možda neće stvoriti tu tendenciju, rekao je, ali je verovatno pogoršavaju tako što čine deljenje (sharovanje) tako lakim.
„Ponekad je dobro izolovati se od sveta mogućnosti“, rekao je on.
U redu, hajde da zaokružimo ono što smo naučili o FOMO-u i otkrijemo najbolji način da budemo sigurni da se i dalje osećate dobro kada čujete pesmu sirene društvenih medija…
Zaključak
Evo odakle dolazi FOMO i kako ga pobediti:
FOMO počinje sa tugom.
Društveni mediji to pogoršavaju, a ne poboljšavaju. Facebook / Instagram nije zao – ali oslanjanje na njega za sreću jeste.
Sreća je vezana za pažnju. Fokusirajte se na dobro i osećaćete se dobro.
Zahvalnost je neophodna. Zamislite da izgubite stvari koje imate i cenićete ih (mnogo više).
Društveni mediji nisu đavo. Ali mi smo osposobljeni da se poredimo sa drugima i znate gde to vodi u mediju gde svi provlače slike kroz filtere da bi izgledali najbolje što mogu.
A Facebook / Instagram vam može pomoći da budete srećni. Ali nemojte skrolovati i upoređivati sebe sa drugima. Koristite ga za planiranje druženja licem u lice. Profesor Kolumbije John Cacioppo, vodeći istraživač usamljenosti, kaže da to može učiniti vaš život boljim:
Facebook / Instagram je samo alat, kaže on, i kao i svaki drugi alat, njegova efikasnost će zavisiti od korisnika. „Ako koristite Facebook / Instagram da povećate kontakt licem u lice“, kaže on, „to povećava društveni kapital. Dakle, ako vam društveni mediji omogućavaju da organizujete fudbalsku utakmicu među svojim prijateljima, to je zdravo. Međutim, ako se okrenete društvenim medijima umesto da igrate fudbal, to je nezdravo.
A kada ste sa prijateljima, sklonite taj telefon. Redovno viđanje sa prijateljima i porodicom je sreća koja je ekvivalentna dodatnim 97.265 dolara godišnje. Šta god želite da proverite na društvenim mrežama, ne vredi sto hiljada.
Zaboravite lažne savršene živote na društvenim mrežama koji vode do FOMO-a. Umesto toga, probajte JOMO: radost propuštanja svih tih iluzija.
Kada provodite vreme zureći u zavisti u oh-tako kul slike vešto napravljenog blaženstva na Fejsbuku / Instagramu, imajte na umu jednu stvar:
To je vaš život koji propuštate.