Letnja misija – da zaštitimo svoju kožu od sunca i napunimo se vitaminima.

Obično mislimo da nas odmor, more, sunčanje (i iznad svega opuštanje) čine lepšim. Sasvim istinito. Ali kada jednom preplanuli ten izbledi, rizikujemo da nam koža lica i tela postane isušena više nego inače, pegava, izborana, ukratko – manje lepa nego što je bila pre leta. A lepo je bilo dok je trajalo… samo nas mnogo skupo stajalo, kao u onoj ljubavnoj pesmi.

To se događa kada tokom nekoliko meseci izlaganja suncu i života na otvorenom ne vodimo dovoljno računa o ​​svom najvećem organu – koži.

Pročitajte i ovo: Kako da budemo zdravo preplanuli

U suštini, za sjajnu i zdravu kožu, kreme i kozmetički tretmani koji hidriraju i štite od spoljašnjih faktora su više nego potrebni i dobrodošli, ali je neophodno da se pobrinemo za svoju koži, takođe, i iznutra, pružajući telu sve neophodne vitamine i hranjive materije.

Photo by John Fornander on Unsplash

Kako? Konzumirajući pravu hranu. Nedostaci ili, naprotiv, prehrambeni viškovi mogu, u stvari, da učine ten, izgled kože i boju lica izmošćenom, a kožu suvljom.

Pročitajte i ovo: Kako da pripremite lice za sunčanje

Da biste uklonili sivilo sa lica i osigurali dobru hranjivost i mekoću svojoj koži, prvo što treba da učinite je da povedete računa da vaše telo bude hidrirano iznutra tako što ćete da pijete dovoljno vode (2 litre dnevno, tačnije 30ml/1kg telesne težine) i konzumirati hranu koja je bogata njom, kao što su sezonsko voće i povrće.

Pažljivo birajte one namirnice bogatije vitaminima koji su telu i koži najpotrebniji tokom leta.

Pročitajte i ovo: Rashladite telo pilingom

“Sledim dva veoma jednostavna pravila koja se tiču ishrane: pet porcija voća i povrća dnevno i najmanje dve litre vode dnevno”, kaže je Federika Fontana, italijanska sportska novinarka, koja ovom prilikom otkriva svoje tajne kako imati lepo i zdravo telo i um.

Photo by Emily Bauman on Unsplash

Zajedno sa njom, dr Kristinu Kaputo, stručnjakinja za funkcionalnu medicinu, predlože koje namirnice da odaberemo da bismo zadovoljili potrebe naše kože tokom leta.

Napunimo se vitaminom D!

Vitamin D je takođe poznat i kao „vitamin sunca“ jer se njegova proizvodnja u ljudskom organizmu stimuliše izlaganjem suncu i ključan je za dobro zdravlje i opštu dobrobit.

Pročitajte i ovo: Božanstveni piling za lice i telo

Nastaje izlaganjem kože UVB sunčevoj svetlosti talasne dužine između 290 i 315 nm, koja je na našoj geografskoj širini prisutna od proleća do kraja leta. Zato se naši letnji meseci koriste da se telo “napuni” vitaminom D za hladne jesenje i zimske mesece.

Pročitajte i ovo: Kako da vaše noge izgledaju blistavo i zategnuto za sezonu letnjeg razgolićivanja

Zapravo, jednom kada se sintetiše, on će ući u krvotok i jetra i bubrezi će ga metabolizovati u svom aktivnom obliku (kalcitriol), koji će biti spreman za upotrebu od strane tela po potrebi.

Za šta se vitamin D koristi?

Podstiče crevnu i bubrežnu apsorpciju kalcijuma, osnovnog minerala za zdrave kosti i zube. Reguliše rast ćelija, pomaže u regulisanju funkcije mišića, omogućava dobro funkcionisanje nervnog sistema i održavanje moždanih funkcija i dobro raspoloženje.

Pročitajte i ovo: Korisni saveti kako da održavate svoju kožu i kosu blistavo sjajnom, svežom i zdravom

Takođe, podstiče funkcionisanje imunog sistema. Manjak vitamina D može da dovede do vrlo ozbiljnih posledica po zdravlje.

Kako da se ishranom napunimo vitaminom D?

Pored (zaštićenog!) izlaganja suncu, važno je dodavati vitamin D putem ishrane.

Hrana najbogatija vitaminom D3 jeste hrana životinjskog porekla, posebno plava riba (losos, tuna, bakalar, skuša, sardine, haringa, itd.), ali i sabljarka, kirnja, školjke i kavijar.

Pročitajte i ovo: Kako da koristimo korektor prema savetima profesionalne šminkerke

Nalazi se i u iznutricima (posebno u džigerici), u jajima (u žumancetu), u mleku i njegovim prerađevinama (posebno u maslacu i jogurtu).

U biljnom svetu, međutim, vitamin D je oskudan i uvek je prisutan u obliku D2.

Najbolji izvori u ovom slučaju su sušeno voće (bademi, orasi …), gljive (posebno bela gljiva), pasulj i zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, cikorija, crveni kupus …).

Pročitajte i ovo: Vitamin D smanjuje rizik od oboljevanja od svih vrsta karcinoma

Nedavna istraživanja otkrila su prisustvo vitamina D2 takođe i u kakau i čokoladi.

Za asimilaciju vitamina D koji ima strukturu rastvorljivu u mastima, važno je da u ishranu unesete pravu količinu masti, što pogoduje njegovoj apsorpciji.

Kožu štitimo (ne samo) vitaminima A i vitaminom C

Vitamin A i njegovi prekursori, tj. karotenoidi, pomažu u održavanju elastičnosti kože, garantujući dobru hidrataciju i određenu čvrstinu.

Zbog toga leti na stolu ne smete izostaviti hranu koja ga sadrži u izobilju, poput žuto-narandžaste hrane (paprike, šargarepa, kajsije, bundeva, paradajz, breskve, dinje), zelenog lisnatog povrća (spanać, brokoli , bosiljak, špargle), jaja, mleko i mlečni proizvodi, džigerica.

Pročitajte i ovo: Umetnost pijenja vode – kako da pravilno hidriramo svoje telo

Vitamin C, međutim, pogoduje stvaranju kolagena, proteina koji je odgovoran za elastičnost i čvrstinu tkiva i ima protivupalno i antioksidativno svojstvo korisno za zaštitu kože od slobodnih radikala odgovornih za starenje i zaštitu kože od oštećenja izazvanih zagađenjem i ultraljubičastim zračenjem.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o vitaminu Q, savezniku u borbi protiv bora i umora

Nalazi se u agrumima (limun, pomorandža…), kiviju, jagodama, paprici, paradajzu, zelenom lisnatom povrću (spanać, brokoli, bosiljak, špargle).

Pažnja: vitamin C propada na visokim temperaturama, gubeći svoja svojstva. Iz tog razloga bi bilo bolje konzumirati hranu koja ga sadrži sirovu ili, u najboljem slučaju, u obliku soka.