Socijalno anksiozni poremećaj je strah od boravka u blizini ljudi i od osuđivanja ili ponižavanja. Evo nekoliko praktičnih saveta za prevazilaženje ove fobije.

Da li vam je često nezgodno ili neprijatno u svakodnevnim društvenim situacijama? Da li se trudite što je više moguće da izbegavate upoznavanje novih ljudi? Plašite li se da vas drugi osude?

Ako se tako osećate, a ova osećanja vam otežavaju obavljanje svakodnevnih aktivnosti, kao što je samo razgovor sa komšijama ili kolegama na poslu, onda možda patite od socijalno anksioznog poremećaja.

Socijalna anksioznost, poznata i kao socijalna fobija, je vrsta anksioznosti koja remeti naše mentalno zdravlje.

Pogođeni ljudi doživljavaju anksioznost u društvenim situacijama (specifičnim ili opštim) zbog straha da će biti osuđeni ili poniženi.

Pročitajte i ovo: Kako da osvestimo uznemirijuće emocije

Ova vrsta poremećaja može uticati na posao, školovanje i sve druge dnevne aktivnosti. To čak može otežati sklapanje i održavanje prijateljstva.

Evo svega što treba da znate o socijalnoj anksioznosti.

Šta je socijalno anksiozni poremećaj?

Socijalno anksiozni poremećaj je vrsta anksioznosti ili straha koji se javlja u određenim društvenim situacijama, kao što su upoznavanje novih ljudi, zabavljanje sa nekim, prisustvovanje grupnoj večeri, pojavljivanje na razgovoru za posao, odgovaranje na pitanje na času ili razgovor sa blagajnicom u prodavnici.

Pročitajte i ovo: Porodični programi koji koče razvoj ličnosti

I ne samo to, kod onih koji pate od ovog poremećaja, čak i svakodnevne stvari pred ljudima, kao što je jelo ili piće pred drugima, izaziva anksioznost ili strah.

Često su to tako intenzivna osećanja da se oni koji pate od ove patologije osećaju potpuno van kontrole situacije.

Pročitajte i ovo: Tranfer i kontratransfer

To se dešava zato što se osoba plaši da bude ponižena, osuđena i odbačena.

Ako se ne leči, socijalna anksioznost ima tendenciju da ostane stabilna i hronična, i često može dovesti do drugih poremećaja, kao što je depresija.

Uzroci i simptomi

Socijalno anksiozni poremećaj obično počinje u detinjstvu, oko 13. godine. Može se povezati sa istorijom zlostavljanja, maltretiranja ili zadirkivanja.

Štaviše, stidljiva deca takođe imaju veću verovatnoću da postanu socijalno anksiozni odrasli, kao i deca sa prepotentnim ili kontrolišućim roditeljima.

Pročitajte i ovo: Kako narodnjaci utiču na potisnute emocije

Ali to ne znači da je to redak problem.

Prema nekim istraživanjima, procenat ljudi koji pate od njega kreće se od 3% do 13%. Takođe, prema ovim studijama, čini se da socijalna anksioznost više karakteriše žene nego muškarce.

Dolazak pandemije Covid-19 sa ograničenjima, izolacijom, tugom i strahom doprineo je izazivanju stanja anksioznosti ili pogoršanju stanja koja postoje kod mnogih ljudi.

Pročitajte i ovo: Toksični odnos i njegovi pokazatelji

Ljudi sa socijalno anksioznim poremećajem doživljavaju i fizičke i mentalne probleme i simptome u različitim društvenim situacijama.

Među fizičkim simptomima su, na primer, glavobolja, otežano disanje, znojenje, ubrzan rad srca i mučnina.

Mentalni i emocionalni simptomi umesto toga uključuju osećaj straha, neizvesnosti, nervozu, nemir, razdražljivost i tako dalje.

Kako se leči socijalno anksiozni poremećaj?

Prvi korak ka efikasnom lečenju je dijagnoza. Međutim, ne postoji specifičan medicinski test koji može da proveri da li postoji socijalno anksiozni poremećaj kod određene osobe.

Za ovo je neophodno da razgovarate sa svojim lekarom ili najbolje specijalistom o svojim simptomima.

Pročitajte i ovo: Da li da kažem prijateljici da je muž vara?!

Socijalno anksiozni poremećaj se obično leči psihoterapijom, lekovima ili oboje.

Najprikladniji tretman varira od osobe do osobe; a lekar ili zdravstveni radnik će vas uputiti na najbolji tretman.

Praktični saveti za prevazilaženje socijalne anksioznosti

Da biste se borili protiv ove bolesti, neophodno je slediti savete stručnjaka.

Međutim, postoje neke praktične stvari koje možete učiniti da (bar trenutno) rešite problem.

Pročitajte i ovo: Da li je zavisnost odgovor na traumu? Najviše nas boli ono što nismo mogli da promenimo!

Na primer, s obzirom na to da ljudi sa socijalnom anksioznošću imaju negativne misli i uverenja koja doprinose održavanju poremećaja, neko bi mogao da pokuša da izazove sopstvene mentalne procese; prepoznajući, na primer, da je u redu biti nesavršen i da je pravljenje grešaka normalno. Niko nije savršen.

Pročitajte i ovo: Oslobodite se emocionalnih manipulatora

Još jedan fundamentalni element u suočavanju sa poremećajem kao što je socijalna fobija je sticanje veće emocionalne svesti, na primer, obraćanjem pažnje na sopstveni strah i ponovnom procenom svojih emocija i uverenja.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, pokušajte da se fokusirate na druge, a ne na sebe.

Pročitajte i ovo: Znate li zašto je strah dobar?

Kada smo u društvenoj situaciji koja nas čini nervoznim, skloni smo da budemo zarobljeni u svojim mislima i emocijama, ali ova preterana usredsređenost na sebe samo pogoršava simptome, izazivajući još više anksioznosti.