Koža prva dolazi u kontakt sa našom okolnom sredinom, i prva je koja nas štiti od spoljašnjih uticaja.

Ume da odredi šta će se i na koji način iz našeg telesnog sistema, i u njega, filtrirati. Uvek je spremna da prva odreaguje kada nas nešto iritira, peče, povređuje, uzbuđuje. Naježi se, nakostreši, ospe, bukne. Koža. Naš najveći organ tela.

Autorka teksta: Sanja Petković, psihoterapeut, joga instruktor, kreator holističkog terapijskog koncepta Spirit&Move Foto: Darko Bursać
Autorka teksta: Sanja Petković, psihoterapeut, joga instruktor, kreator holističkog terapijskog koncepta Spirit&Move
Foto: Darko Bursać

Naš je kontakt i bliskost sa okruženjem, ali i naša granica prema njemu. Njome se predstavljamo svetu i, bili toga svesni ili ne, kožom saopštavamo kako se osećamo iznutra. Pođimo samo od onih situacija kada ne ostajemo ravnodušni prema nečemu, tako da nam se ”koža naježi”.

Već i to prvo emotivno uzbuđenje, gotovo trenutno pronalazi put da se prikaže na našoj koži. I razna se druga dešavanja u nama odmah kožom oslikavaju – kada prebledimo od straha, kada se znojimo zbog uzbuđenja ili pocrvenimo od stida.

Na primer, stilom oblačenja govorimo o nekim našim sklonostima, o doživljaju sebe; izborom boja o osećanjima i aktuelnim temama kojima se želimo pozabaviti; odabirom nameštaja o stilu i ukusu. Izgledom prostora u kome živimo govorimo nešto o sebi, radnim prostorom, stanjem u kome nam je ormar ili radni sto i tako dalje. Sve te stvari su vidljive i odraz su onoga što o nama ne mora biti transparentno ili lako uočljivo, ali ipak govori o nečemu što nosimo u sebi.

 

Na isti način, naša svima vidljiva koža, reći će šta se zbiva unutra. To nešto, ni nama ne mora biti jasno, niti trenutno dostupno našoj svesti. Ono, takođe, ne podrazumeva samo nivo psihičkih dešavanja, nego i organske promene (a koje su opet nastale nerazrešavanjem unutrašnjih konflikata).

Koža tako biva jedno veliko slikarsko platno, na kome četkicom svojih unutrašnjih dešavanja, oslikavamo sami sebe, kako se osećamo, kako se doživljavamo, kako se vidimo.

Čak i veštačke promene koje uvodimo na koži govore o doživljaju sebe. Osećaj nesigurnosti je, na primer, taj koji navodi osobu da se drugima predstavi drugačijom (poželjnijom, lepšom, pod maskom) nego što jeste.

Ako je koža granica, pogledajte sada svoju i primetite da li je ona tanka, debela, gruba, nežna, spremna da se lako iziritira, povređivana, sklona znojenju, crvenjenju.

Osetljivost i nežnost odlikuju ovakve ljude. Ni debela i jaka koža ne odstupa mnogo od ovakvog opisa ličnosti. Iako se svetu mogu predstaviti kao da su ogrubeli na spoljašnja dešavanja i da su izgradili jaku granicu prema sredini, i dalje ne znači da unutar sebe ne kriju osetljivost, zbog koje su možda i morali da podebljaju svoje granice i time se zaštite.

skin-1123171_1280

Možda kroz život nismo znali bolje da uspostavimo granice od sveta ka sebi i obrnuto, a da se nismo povređivali, da nismo pravili takve ožiljke koji nas sada podsećaju gde i kada se ”povlači linija”.

U tom smislu, ni modrice nisu ništa drugo, nego samopovređivanje, kažnjavanje sebe.

Koža koja naglo i lako ”bukne” na spoljašnju promenu (fizičku, hemijsku) su ljudi koji intenzivnim i burnim osećanjima reaguju na svoju sredinu i ljude u njoj.

Isti je slučaj sa crvenilom i stidom kao vidom kontakta, odnosno, načina da se isti izbegne.

 

Iako to možda nećemo direktno pokazati i reći, ali koža će nas odati. Iritirani možemo biti i sami sobom, jer ne reagujemo onako kako se osećamo, pa naš unutrašnji doživljaj, kožno izbija na površinu.

Iritirana koža govori o potrebi za samoispoljavanjem.

Na površini ono postaje svesno, i tek tada ga možemo integrisati u svoju ličnost i iskustvo.  Kako smo u konfliktu da osećanje, doživljaj, ili stanje koje iz nas kreće, ne treba prikazati, otvoreno živeti i saopštiti, mi ga suzbijamo (potiskujemo). Kako je u pitanju promena na koži ( a ona je predstavnik kontakta i granica), ono što se u ovom slučaju potiskuje, je želja za kontaktom.

 

Pošto se neretko ta tema doživljava osetljivom, ubrzo ćemo je vezati za osećanje stida, za povlačenje, zatvaranje u sebe, i izbegavanje otvorenog manifestovanja potrebe. Ovde se govori o traženju kontakta na različitim nivoima: od razgovora, preko dodira, telesne, seksualne, do emotivne bliskosti.

Nije zato čudna pojava bubuljica tokom puberteta. Prirodna seksualna energija razvija se i raste u tom periodu. Kako se tinejdžeri još uvek ne znaju nositi sa njom, oni manifestuju svoj unutrašnji sukob vezan za dodir i bliskost : da li praviti kontakt ili još ne?! U tom slučaju, nadražena koža, bubuljice i akne, pomažu osobi da do kontakta ne dođe. Zaštite je. Privremeno joj reše unutrašnji sukob. Želja se tako može odložiti. Prva mesta ovakvih prvih dodira su baš na licu, tako da nije neobično da se bubuljice upravo tu pojavljuju.

Jeste li nekada osećali kao da imate bodlje na telu, pa na sve i svakoga reagujete neljubazno, nervozno ili čak grubo?

Vaša osetljivost i ranjivost čini da se na pvaj način zaštitite (kao jež ili ruža). Ako ubedite ljude da ćete ih povrediti ako vam priđu, zaštitićete sebe od potencijalnog povređivanja. Nekada tako umemo napraviti i ”oklop”, dodatni sloj na koži. Na primer, u vidu zapaljenja, neravnih površina, zadebljanja, peruti, lišajeva tj. psorijaze. Ovakvim simptomima, čovek ne govori ništa drugo nego da je osetljiv iznutra i da se boji povređivanja u kontaktu sa drugima ili svetom uopšte. Ranjivost koju u sebi poznaje, mora da zaštiti grubošću i oklopom.

foot-937219_1280

U tom slučaju, ona će se osećati i kao neko ko ne pripada grupi, sredini, vremenu u kome je. Prihvatanje svih delova sebe i jeste proces i sigurno je jedan od najtežih zadataka koji kao ljudska bića imamo za uraditi u svome životu.

Kada koža ovakvim svojim jezikom govori, ona vas pita:

– Na koji način uspostavljate kontakt i kako to doživljavate? Kako doživljavate sebe u kontaktu?

– Da li imate potrebu da se ogradite od sredine?

– Šta je u vama, a hoće da izbije napolje?

– Plašite li se povređivanja, pa se morate zaštititi, i može li se naći neko drugačije rešenje za živeti sa svojom ličnom osetljivošću?

Joga kao sveobuhvatan sistem, na čoveka deluje otvarajuće, kako na njegovom unutrašnjem, tako i na spoljašnjem planu. Primena brojnih joga asana pomoći će da se osoba prihvati, otvori, suoči sa sobom, zavoli sebe. U tom smislu, broj asana koji će na osobu delovati da se njen pojam o kontakt sa sredinom menja (a time i stanje kože) su mnogobrojne i praktično ne izdvajaju ni jednu asanu iz seta asana koje se mogu primenjivati. Ovde su zato istaknute samo neke.

uttanasana (1)
Sanja Petković

Uttanasana: Sastavite stopala. Preklopite se ka napred, praveći pokret iz kukova. Šakama ne morate dohvatiti pod. Možete obuhvatiti svoje listove i pete i lagano se opuštati dok se gornji deo trupa privlači ka nogama. Važno je da raširite ramena i opustite teme glave ka zemlji, tako da vam se vrat potpuno izduži i opusti, povučen silom gravitacije. Jedna od opcija ove asane jeste da vam stopala budu i rasavljena u širini kukova, kao što je prikazano na slici.

janu sirsasana (1)

Janu Sirsasana: Iz sedećeg položaja, savijte jednu nogu u kolenu, tako da vam taban ide ka unutrašnjosti butine pružene noge, a savijena noga se postavlja pod ugao od 90 stepeni u odnosu na tu pruženu nogu. Preklopite se ka ispruženoj nozi. Ne morate dohvatiti stopalo. Glava se opušta u pravcu kolena ili potkolenice, a vrat se izdužuje kako bi bio u produžetku kičmenog stuba.

bhujangasana

Bhujangasana – položaj kobre: ležeći na stomaku, postavite šake na zemlju u visini rebara ili pupka; laktove podignite ka plafonu, sastavite pete i opustite sedalne mišiće; podignite glavu i grudni koš, težeći da se oslanjate na snagu mišiča leđa, a što manje na potiskivanje šakama. Za veći intenzitet (kao što je asana na slici), razdvojte stopala i odignite se istomakom od poda, ali tako da vam pubična kost ostane naslonjena na podlozi. Laktovi ostaju povijeni, a glava se najposle može zabaciti i unazad. Na ovaj način dobijate položaj visoke kobre.

saralamba sarvangasana

Sveća sa osloncem ili Saralamba Sarvangasana: Poduprite šakama leđa prilikom odizanja nogu od zemlje. U položaj možete ući i iz Halasane (položaja pluga) kada su vam noge zabačene i ispružene iza glave. Važno je da postepeno povećavate ugao nogu u odnosu na pod i u redu je da je on u početku manji (45 ili 60 stepeni). Pored trudnoće, ova asana je kontraindikovana kod osoba sa prekomernom telesnom težinom, kod visokog krvnog pritiska i u prva tri dana menstruacije.