Sve je prisutnija infekcija ljudi infektivnim agensima (Covid 19) iz vazduha putem isparenja, aerosola, ali i mogućih aerogelova.

Infektivni agensi mogu biti nanočestice toksičnih metala, jona, neke vrste bakterija, gljivica i virusa. Infekcije se inkubiraju najčešće preko respiratornog sistema. Kada naša imnološka moć oslabi, infektivni agensi lakše toksikuju organizam.

Prof. dr Staniša Stojiljković

Odbrana organizma može reagovati naglo, sporo ili nikako, u zavisnosti od imunooškog statusa, karaktera infektivnog agensa kao i od intenziteta infektivnog agensa.

Progresivan razvoj nosača lekova u cilju brze dostave uvrstio je razvoj manje invazivnih virusa kao nosača, koji veoma brzo ovladavaju našim organizmom.

Pročitajte i ovo: Detoksikacija na balkanski način

Da bi oni bili postojani njihov omotač nije vodo rastvorljiv već je masno rastvorljiv sa svojim ,,obručem” tzv. kapsidom. Kao takav može se duže zadržati u okolini. Postavlja se pitanje kako se sve može preneti ako se ne zna kako izgleda i kojoj postojećoj grupaciji infektivnih agenasa pripada. Ako je nešto novo, to je obično zabrinjavajuće.

Infektivni agensi mogu napasti hemoglobin, razoriti ga, čime blokiraju rad celog organizma. Nedostatk kiseonika se oseća u svim delovima tela. Imunološki sistem naglo reaguje ugušćavanjem krvi zbog nastanka velike količine fibrinogena i feritina. Ukoliko osoba ima višak homocisteina u krvi utoliko će se intenzivnije obaviti koagulacija sa jakom trombozom što može dovesti do lošeg ishoda.

Pročitajte i ovo: Istine i zablude o alkalnosti, kiselosti i baznosti organizma

Ljubičasti osip, otečene noge, začepljeni kateteri i iznenadna smrt i kod mlađih osoba – krvni ugrušci, veliki i mali, česta su komplikacija savremene pandemije, a istraživači tek počinju da raspetljavaju zašto.

Nedeljama se izveštaji šire o efektima bolesti na telo, od kojih su mnogi uzrokovani ugrušcima.

Ovo je poput oluje krvnih ugrušaka. Krvni ugrušci, grudve ćelija i proteini nalik na žele, telesni su mehanizam za zaustavljanje krvarenja.

Neki istraživači vide zgrušavanje kao ključnu karakteristiku COVID-19. Ali nije samo njihovo prisustvo ono što naučnike zbunjuje: to je način na koji se oni pojavljuju.

Razređivači krvi ne sprečavaju pouzdano zgrušavanje kod osoba sa COVID-19, a mladi ljudi umiru od moždanih udara uzrokovanih blokadama u mozgu.

Pročitajte i ovo: Najbolji alkalni čistači organizma – biljni čajevi sa najizraženijim baznim karakterom

A mnogi ljudi u bolnici imaju drastično povišene nivoe proteinskog fragmenta nazvanog D-dimer, koji nastaje kada se ugrušak rastvara.

Čini se da visoki nivoi D-dimera predstavljaju snažan prediktor smrtnosti kod hospitalizovanih pacijenata zaraženih korona virusom. Premda određivanje D-dimera nema veliku dijagnostičku specifičnost, jer su njegove povećane koncentracije prisutne u pacijenata s različitim dijagnozama, ono je zbog velike negativne prediktivne vrednosti ključna laboratorijska analiza u diferencijalnoj dijagnostici tromboze i tromboembolijskih stanja.

Ali virusna infekcija može oštetiti ćelije, podstaći ih da izbace proteine koji pokreću proces.

Oštećenje proteina može nastati i izlaganjem zračenju poput UV ili različitim oblicima jonizujućeg zračenja. Pored spoljnih faktora, oštećenje proteina takođe može biti uzrokovano interno generisanim oksidansima i reaktivnim vrstama koje se proizvode tokom metabolizma ili imunih odgovora.

Pročitajte i ovo: Alkalizacija organizma – kiselo bazna ravnoteža

Bez obzira na mehanizam kroz koji se javlja, oštećenje proteina ima mnogo ozbiljnih efekata na funkciju ćelija i održivost organizma. Zbog ovih teških ishoda, izuzetno je važno brzo i efikasno uklanjanje oštećenih proteina.

Ukoliko infektivni agens za posledicu ima bakterijsku infekciju, upotreba antibiotika ili njhovih prethodnika makrofaga je neophodna.

Makrofage je razvila Gruzija. To su virusi koji ubijaju patogene bakterije. Korišćeni su pre pronalaska antibiotika za bakterijske infekcije.

Nekada duža upotreba antibiotika stvara uslove za razvoj rezistentnih super bakterija otpornih na antibiotika kao što je Klebsiela pneumonija koja može biti smrtonosna. Neki naučni radovi i klinička praksa koriste kombinaciju anaerobnog antibiotika metronidrazola  i nekog aerobnog antibiotika.

Postavlja se pitanje kako ukloniti višak oštećenih proteina sa viškom neoksidovanog gvožđa. Razmatra se uloga različitih oblika proteasoma u uklanjanju oštećenih proteina. Razmatra se uloga 26S proteasoma i imunoproteasoma u uklanjanju oštećenih proteina.

Pročitajte i ovo: Vitamin D smanjuje rizik od oboljevanja od svih vrsta karcinoma

Organizam kada je bez hrane počinje da koristi sopstvene rezeve ujedno uklanjajući višak proteina. Višak neoksidovanog gvožđa koje je nastao dejstvom virusa može se delimično ukloniti opreznim korišćenjem oksalata.

Osnovni problem viška feritina, proteina i homocisteina kod nekih osoba je uzrok intenzivnog zgrušavanja. Medikamenti  poput warfarina, heparina i aspirina i njima slični treba da se koriste uz strogu kontrolu kvalifikovanog medicinskog osoblja zbog mogućih krvarenja.

Sve je češći problem viška homocisteina kod mlađih osoba koji je poslednjih 15 godina proglašen opasnijim od holesterola kod kardiovaskularnih oboljenja. Da bi se on uravnotežio odnosno prešao u metionin potrebno je uzimati kompleks B vitamin, folnu kiseliju koja je takođe B vitamin i liposomalni vitamin C.

Poželjno je kod malokrvnih osoba koristiti laktoferin. Laktoferin onemogućava virusu da oslobodi gvožđe.

Pročitajte i ovo: Jednostavni recepti za domaće napitke za detoksikaciju

Treba smanjiti korišćenje većih doza proteinske hrane, ako i hranu sa većom količinom gvožđa.

Zato se preporučuju prirodni salicilati iz odgovarajuće vrste začina, bilja, voća i povrća  u kombinaciji sa energizacijom organizma (inhalacijom i potapanjem u kadu).

Izdvojiću neke od njih. Pretpostavlja se da je voće, bilje, začini i povrće gajeno bez hemije.

Salicilatima je bogata kajsija, malina, jagoda, jabuka, korijander, kardamon, paprika, origano, ruzmarin, krastavac, paradajz, mahunarke, badem, med i dr.

Kora vrbe i mlade grane vrbe sadrže salicilate. Salicilati su hormoni rasta tako da je njihovo dejstvo višestruko.

Pročitajte i ovo: KORONA VIRUS: Sve o respiratornim infekcijama izazvanim novim korona virusom

Zanimljivo je da je domaće gajeno voće i povrće bogatije salicilatima od konvencionalnih proizvoda, jer se ne prska pesticidima. Domaće gajeno voće, povrće i začini moraju se prilagoditi da bi proizveli mnogo veći nivo salicilne kiseline.

Ove „hemikalije“ biljne hrane sa salicilatima, zajedno sa oksalatima,  histaminima i lektinima, uzrokuju različite probleme sa crevima (kada je oslabljen digestivni sistem), imunološkom i hormonskom funkcijom.

Hrana koja sadrži najviše salicilata, kao što su paradajz, čili i paprika, bundeva, brokoli, patlidžan, kukuruz, spanać i ostalo tamnolisno zelenilo, većina začinskog bilja i začina, većina voća, čokolade, kafe i vina treba da bude češće u ishrane.

Ali ako je digestivni sistem oslabljen i reaguje na salicilate, potrebno je oporaviti digestivni sistem celovitim pristupom (čišćenje, balansirana hrana i energizacija). U ishranu treba češće koristiti  krompir, kupus, celer, praziluk, kruške, maline, šljive, itd.

Pročitajte i ovo: Sprečite viruse i grip: Ojačajte imunitete vitamiinom C – zašto nam je neophodan, najbolji izvori i kada je previše

Problem preležane korone i njeno ponovno vraćanje ili posledice koje izaziva posle dužeg vremena nalažu celovit pristup organizmu. Jačanje imuniteta čišćenjem, balansiranom ishranom i energizacijom se stvara veća verovatnoća bržeg oporavka – Intenzivni program detoksikacije i oporavka organizma.

Korona degradira kardiovaskularni sistem i slabi elastin u plućima i tkivima.

Za kontrolu statusa organizma treba uraditi analizu vlasi kose.

Ova mineralna analiza može dati realnu sliku teških metala, minerala i oligoelemenata na osnovu koje se može odrediti status organizma.

Tako je za tiroidu bitan odnos kacijuma i kalijuma, za nadbzbrežne žlezde odnos magnezijuma i natrijuma, odnos kalcijuam i magnezijuma je bitan za pankreas, odnos kalcijuma i fosfora određuje status autonomnog nervnog sistema.

Pročitajte i ovo: Kako da se zaštitimo od infekcije korona virusom + kontakt telefoni dežurnih epidemiologa

Posebno je značajan odnos gvožđa i bakra. On je bitan za ćelijsko disanje i transport elektrona.

Značajno je da na primer višak cinka može dovesti do povećane koncentracije kalcijuma što podstiče trombozu. Potreban je duži vremenski period oporavka u cilju jačanja imuniteta.