Čini se kao da su slučajevi turista koji se neprimereno ponašaju u porastu. Ali zašto se ljudi loše ponašaju kada su na odmoru?
Od obaranja drevne formacije stena u Nevadi, do oponašanja snošaja sa statuom u Italiji, čini se da priče o turistima koji se neprimereno ponašaju na odmoru u porastu, a sve veći broj turističkih destinacija beleži takvo ponašanje.
Pročitajte i ovo: Fizički izgled kao teret prošlosti i ljubav- trudite li se da se dopadnete?
U poslednjih nekoliko meseci, širom sveta je bilo protesta protiv prekomernog turizma i „lošeg“ ponašanja turista, a čini se da oba pitanja sve više skreću pažnju javnosti. Veb lokacije i Instagram nalozi kao što su Tourons Of Yellowstone i Welcome to Florence služe kao arhiva raznih ispada putnika, a sa svakim novim dokumentovanim slučajem, mnogi se mogu zapitati: „Na šta li su ovi ljudi mislili?“

Prema Havijeru Lejbertu, licenciranom kliničkom psihoterapeutu i strastvenom putniku, odgovor je složen. „Postoji mnogo faktora koji mogu uticati na ovakvu vrstu ponašanja. U pitanju mogu biti individualni faktori, kontest, a možda i uticaj okruženja, ukoliko osoba putuje sa grupom. Dakle, mislim da je prvo pitanje koje treba da postavimo: ‘U redu, da li se ova osoba ovako ponaša i kada je kod kuće?'”
Pročitajte i ovo: Prepoznavanje ljubavnih obrazaca
Ono što se smatra lošim ponašanjem turista može da bude posledica nepažnje, kao što je blokiranje šetališta da biste dobili savršen snimak za Instagram, ali i poziranje bez odeće u javnosti, do rizičnih – približavanje divljim životinjama.
Pročitajte i ovo: Male, slatke stvari koje žene rade nesvesno, a na koje muškarci otkidaju
Prema dr Alani Delet, docentu za menadžment u ugostiteljstvu i turizam na Državnom univerzitetu u San Dijegu, neke vrste neprikladnog ponašanja turista, kao što je pokušaj da se pomogne životinji da se ponovo pridruži svom stadu u Nacionalnom parku Jelouston, mogu se svesti na opštu nesvesnost o društvenim normama i šta je prihvatljivo na različitim destinacijama.

„Mislim da je u velikoj meri nedostatak znanja i razumevanja vašeg uticaja na mesto koje posećujete“, objašnjava Deletova. „Mislim da toliko ljudi putuje i razmišlja samo o vlastitom uživanju, ali ne razmišljaju o tome kako njihovo ponašanje utiče na mesto u kojem se nalaze, jer jednostavno nemaju dovoljno znanja.”
Pročitajte i ovo: Dobra karma za partnerske odnose ne znači i uspeh u odnosima
Još jedan klasični oblik lošeg ponašanja turista je ono što bihevioralni terapeut i autorka knjige On Being Unreasonable, dr Kirsti Sedgman, koja predaje na Univerzitetu u Bristolu, naziva „energija glavnog lika“.
Pročitajte i ovo: Neodoljiva privlačnost manipulatora
Kada su daleko od kuće, neki ljudi postaju nepristojni i zahtevni na način koji pretpostavlja da je lokalno stanovništvo, profesionalci u oblasti usluga i svi ostali tu samo da im služe.

Ovo ponašanje je zabeležilo poseban porast u avionima, gde sada dobijamo redovne izveštaje o putnicima koji postaju ratoborni, bez poštovanja elementarnih pravila ponašanja i odbijaju da se pridržavaju uputstava posade. Postalo je toliko loše da su 2021. udruženje avio-industrije poslale pismo američkom ministarstvu pravde tražeći pomoć za suzbijanje ovog problema.
Pročitajte i ovo: Kako da znate da još uvek nije vreme da odustanete od vaše veze
„Ne radi se samo o tome da se ljudi sve lošije ponašaju“, objašnjava Sedgmanova. „Već uglavnom kada ih neko opomene zbog lošeg ponašanja… za očekivati je da će se naljutiti. Taj impuls – ‘nemoj da mi govoriš šta da radim‘ je zaista jak.“
Pročitajte i ovo: Oni koji se ne daju voleti ili portret samopouzdanja (u mladosti)
Laburt, međutim, smatra da možda postoje dublji psihološki problemi. „Kada putujemo moramo da se povežemo sa destinacijom, sa novom kulturom. Ova veza zahteva da budemo u drugačijoj emocionalnoj poziciji, a nisu svi spremni za to.”

Finansijski i psihološki uticaj turizma
Iako je mnogo napisano o uticaju prekomernog turizma na životnu sredinu, uticaj lošeg ponašanja turista – posebno vandalizma – je nešto što se često zanemaruje u voajerističkom prepričavanju loših turističkih priča. Mnogo je teže izračunati finansijske i psihološke efekte ovih jednokratnih slučajeva, kao što je uništavanje sakralne pećinske umetnosti u Južnoj Australiji.
Pročitajte i ovo: ŽENOHOLIK – dominantni seksualni predator
„Kada su mesta nasleđa povezana sa marginalizovanom grupom oskrnavljena i vandalizovana, to govori da oni, njihovi životi i njihova istorija nisu važni“, objašnjava Brent Legs, izvršni direktor Akcionog fonda za afroameričku kulturnu baštinu. „To često pokreće sećanja na istorijske nepravde i sistemski rasizam, reaktivirajući generacijsku traumu.“

Čak i šteta koja nije posebno namenjena da nanese štetu i dalje može uzeti težak danak, i emocionalni i finansijski. „Vlasnici imovine i upravitelji istorijskih dobara često se već bore da na adekvatan način brinu o ovim resursima. Dakle, kada je zgrada vandalizovana, to dodaje nepotrebnu dodatnu finansijsku odgovornost“, dodao je Legs.
Pročitajte i ovo: Emocionalno iskustvo ljubavnog trougla
Štaviše, ponekad se šteta ne može popraviti. Na primer, 2021. godine posetilac je ugravirao svoje ime preko 4.000 godina stare petroglife u nacionalnom parku Big Bend u Teksasu, trajno uništivši sveto mesto lokalne starosedelačke zajednice. Neprocenjiva umetnička i kulturna dela su takođe pogođena ponašanjem turista.

Šta može da se uradi?
Deletova smatra da način na koji se turizam reklamira često doprinosi problemu: „Mislim da postoji element anonimnosti koji ljudi osećaju kada putuju, a koji ih tera da se ponašaju na način na koji inače ne bi, ali mislim da je problem i način na koji korporacije i vlade pakuju turizam ljudima“, objašnjava. „Zato nisam veliki fan masovnog turizma… Čitav cilj je da se ljudi jednostavno dovedu na mesto gde mogu da preteruju u piću, prejedanju i prekomernoj potrošnji. To je kao da se nameštate za neuspeh.“
Pročitajte i ovo: ANKSIOZNOST – nejasna strepnja – kako da prevaziđete anksioznost korak po korak
Deletova kaže da učešće u lokalizovanijim iskustvima putovanja može pomoći posetiocima da budu pažljiviji – kako o načinu na koji se ponašaju na destinaciji, tako i o uticaju koji imaju na ljude koji tamo žive.
Pročitajte i ovo: Kako da znate da još uvek nije vreme da odustanete od vaše veze
Vlade širom sveta pokušavaju da obuzdaju loše ponašanje uvođenjem oštrijih zakona, kreiranjem zvaničnih smernica za ponašanje i donošenjem velikih kazni. Od amsterdamske kampanje “Stay-Away” (Odbij) koja cilja na pijane britanske posetioce do italijanske salve novih ograničenja i kazni sa ciljem da ograniče turizam i obeshrabre loše ponašanje, destinacije smišljaju nova rešenja da se izbore sa problemom.

Lejbert, međutim, smatra da su sami putnici ti koji treba da se promene. On kaže da, iako sve više ljudi ima mogućnost da putuje, nisu svi emocionalno spremni za uticaj izvan svoje zone udobnosti, što bi moglo objasniti porast antisocijalnog ponašanja.
Pročitajte i ovo: Da li je STRES dobar ili loš? Iskoristi ga u svoju korist!
I Deletova i Lejbert se slažu da se lek za ovakvo ponašanje na kraju svodi na promenu načina razmišljanja – onu koja podstiče ljude da shvate da je putovanje u suštini privilegija, da poseta nekom mestu znači da ste gost u tuđoj kući i da bi trebalo da komunicirate sa ljudima različitog porekla na promišljen i način pun poštovanja.
Pročitajte i ovo: Tramvaj zvani čežnja: Čemu nas uči odbačena ljubav?
„Turizam je zaista zanimljiv jer ima moć da bukvalno promeni živote ljudi“, kaže Alani Delet. „Ima moć da izvuče ljude iz siromaštva, ima moć da poveže ljude u različitim kulturama, religijama i jezicima koje ne bismo imali da nismo u mogućnosti da putujemo. Ali radi se o tome kako to radite. Ne želim da bude kao, ‘Ne idi nigde.’ Ali hajde da to uradimo sa pažljivijim pristupom.”