Nove studije su otkrile da su gojaznija deca koja nemaju braće ni sestara. Porodice sa više dece planiraju obroke unapred.

Kraljevski koledž za pedijatriju i zdravlje dece procenjuje da će polovina mališana imati prekomernu težinu ili biti gojazna do kraja 2020. godine.

Gojaznost se može kontrolisati planiranom ishranom. Svako peto dete u Britaniji ima višak kilograma kada krene u osnovnu školu, a taj broj se poveća za trećinu u tinejdžerskom dobu.

Gojaznost može pokrenuti mnoge zdravstvene komplikacije, uključujući srčane bolesti i moždane udare, visok krvni pritisak, dijabetes tipa 2 i karcinom.

U novoj studiji, istraživači sa Univerziteta u Oklahomi sagledali su prehrambene navike 68 mališana tokom jedne nedelje.

Pročitajte i ovo: Hrana kao opsesija – Poremećaji u ishrani su složena mentalna oboljenja

Dvadeset i sedmoro dece bilo je podeljeno u jednu grupu, a preostalo 41 deta sa braćom i sestrama u drugu. Među jedincima, 37 odsto bilo je gojazno u poređenju sa pet odsto u grupi sa braćom i sestrama.

Istraživanja su pokazala da su jedinci gojazniji.

Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost

Naučnici koje je predvodila Čelsi Krakt, profesorka pedijatrijske gojaznosti i zdravstvenog ponašanja, takođe su analizirali prehrambene navike mališana i njihovih porodica.

Istraživači kažu da se nezdrave navike roditelja prenose na decu.

Pročitajte i ovo: Što više jedete ove namirnice više mršavite

„Zdravije ponašanje i obrasci ishrane mogu nastati usled promena na nivou domaćinstva, a ne izlaganja vršnjacima. Moraju se podsticati napori da se pomogne svoj deci i porodicama da uspostave zdrave navike u ishrani”, rekla je doktorka Čelsi Krakt.