Sa porastom ekonomskog standarda raste i povećana potrošnja namirnica bogatih ugljenim hidratima, posebno šećernih koncentrata, u mnogo većoj količini nego što je organizmu zaista potrebno.

Prema tvrdnjama američkog pedijatra dr Keslera, danas jedemo „odraslu hranu za bebe“, a prehrambena industrija čini sve da kombinacije namirnica budu takve da ne možemo da im odolimo. To se vidi i u našoj zemlji, jer prema statistikama svaki treći stanovnik Srbije je gojazan. U našoj tradiciji je da se ljubav iskazuje kroz hranu, pa kada su deca dobra mama im sprema poslastice. Za one koje volimo kažemo da su nam slatki kao šećer, a svima je poznata narodna krilatica da ljubav ulazi na usta.

Koliko je ovaj problem značajan vidi se i po tome da postoji Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti koji se obeležava i u našoj zemlji 14. novembra.

Upravo o tome razgovarala je Marina Jablanov sa dr Slađanom Babić, dugogodišnjom načelnicom Centra za promociju zdravlja, a od pre dve godine i redovnom profesorkom na Fakultetu bezbednosti u Beogradu, za Dnevnik. Tema magistarskog i doktorskog rada dr Babić iz oblasti interne i preventivne medicinu je upravo dijabetes.

Pročitajte i ovo: Insulinska rezistencija – kad su ćelije gladne, a struk sve širi

Šećerna bolest je toliko u porastu da se može smatrati epidemijom. Koji su uzroci obolevanja?

– Stručnjaci Svetske zdravstvene organizacije definisali su diabetes mellitus kao hroničnu progresivnu bolest, koja se karakteriše povišenim šećerom i drugim biohemijskim poremećajima kao posledicom neadekvatne produkcije ili neadekvatnog dejstva insulina koji kontroliše metabolizam šećera, masti i belančevina.

Pročitajte i ovo: Psihološki uzroci poremećaja ishrane – anoreksija i bulimija

Procenjuje se da od ove bolesti u svetu boluje više od 150 miliona ljudi i da je ona u ekonomski razvijenim zemljama glavni uzrok slepila, uzrok polovine amputacija nogu, a da od svih osoba na dijalizi, četvrtina boluje od šećerne bolesti.

Pročitajte i ovo: Anoreksija – glad za životom

Epidemiolozi predviđaju da će se, ako se preventivne mere ne sprovode intenzivno, broj obolelih u narednih 25 godina udvostručiti!

Koji su simptomi šećerne bolesti?

– Klinički se šećerna bolest manifestuje povećanom žeđi, povećanim mokrenjem, gubitkom telesne težine, pojavom otupelosti, a ukoliko se ne leči pacijent dospeva u komu.

Pročitajte i ovo: Šta se dešava sa telom ako preskočite doručak

Tokom trajanja bolesti javljaju se oštećenja mrežnjače, bubrega i perifernih neurona, kao i aterosklerotična bolest srca, mozga i perifernih krvnih sudova.

Pročitaj i ovo: To što malo jedeš, ne znači da ćeš da smršaš! Naprotiv! Evo i zašto!

Pri tom genetski i mnogobrojni faktori sredine, najčešće deluju udruženo.

Koja razlika je između dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2?

– Insulin zavisni dijabetes (Tip I) je ranije označavan kao mladalački oblik, jer se najčešće manifestuje kod dece i mladih pre 30 godina starosti. Autoimuni procesi uslovljavaju progresivno sporo razaranje endokrinog pankreasa, sa progresivnim gubitkom mase beta ćelija i ispoljavanjem potpunog ili gotovo potpunog nedostatka insulina.

Pročitajte i ovo: Voli svoje telo – saveti za ravan stomak

Oko 0,5 procenata populacije ima ovaj dijabetes. Osnovni kriterijum za klinički manifestni dijabetes je glikemija na prazan stomak veća od 7,8 mmol/l. Postoji i insulin nezavisni dijabetes koji može da se pojavi u dva oblika: udružen sa gojaznošću ili bez gojaznosti, kod osoba starijih od 30 godina (ranije nazvan Tip II).

Pročitajte i ovo: Anticelulit dijeta: Zlatna pravila ishrane za eliminaciju celulita

Bolesni od ovog oblika čine oko 5 odsto u populacije. Najveći deo obolelih od dijabetesa, više od dve trećine, pripada insulin nezavisnom tipu bolesti.

Šta simbolizuje šećer?

– Šećer je ćelijska hrana, ali gledano psihološki je slast života – ljubav. Ako reč šećer zamenimo rečju ljubav, već smo dovoljno precizno prikazali problem dijabetičara.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o aditivima u pekarskim proizvodima

Prema mišljenju jednog od vodećih autoriteta na svetskom nivou u oblasti psihosomatike dr Ridigera Dalkea, najčešće je u pitanju nepriznata želja za ispunjenjem ljubavi, udružena sa nesposobnošću da se ljubav primi i da se u potpunosti pusti u sebe. Osoba koja ima problem s dijabetesom čezne za ljubavlju, ali je ne može ni primiti niti zadržati, jer nije ni naučila da i sama daje ljubav.

Pročitajte i ovo: Hrana kao opsesija – poremećaji ishrane su složena mentalna oboljenja

Često se dešava da se ona zbog toga ljuti, što simbolično „ljuti” i zakišeljava njeno telo, sve do dijabetesne acidize i kome – gubitka svesti.

Kakav bi bio psihološki profil onih ljudi koji su skloni ovoj bolesti?

– Psihička komponenta zdravlja je u direktnoj vezi sa emotivnim životom čoveka. Prema stanovištu psihosomatske medicine, grčki koren reči diabetes znači teći kroz, prolaziti, pa analogno tome osoba nije u stanju da primi i zadrži ljubav koja joj je preko potrebna.

Pročitajte i ovo: Sok od celera – Moćan zdravstveni eliksir ili samo još jedan wellness hir

Prema rečima dr Dalkea dijabetičar nije u stanju, zbog nedostatka insulina, da asimiluje šećer koji je uzeo u hrani, pa šećer kroz njega samo prolazi i ponovo se izlučuje urinom.

Pročitajte i ovo: Kora limuna – najjeftinija investicija u vaše dobro zdravlje

Dijabetičar često koristi substitute, „zamensku hranu”, koja simbolično predstavlja zamenu za njegove prave želje, a zapravo onome ko sebi ne dopušta da bude dovoljno protočan za ljubav, šećer (ljubav) otiče, protiče kroz telo i odlazi u mokraću.

Vi ste specijalizovali i porodični raspored kod prof. Vlade Ilića, tako da klasične metode lečenja ove bolesti udružujete s metodom porodičnog rasporeda.

– Sagledana u svetlu porodičnog rasporeda, šećerna bolest može ukazivati i na transgeneracijsku traumu, pri čemu je tada neko bio isključen iz sistema i uskraćeno mu je pravo da pripada, da bude poštovan i voljen.

Pročitajte i ovo: Crvena hrana pomaže u mršavljenju – šta jesti i kako funkcioniše

Bolest, kao i svaka krizna situacija u životu, istovremeno je i prilika da svoj život, sebe i svoju okolinu, a pre svega porodicu, sagledamo iz jednog drugog ugla, da mnogo toga bolje i dublje razumemo, prihvatimo, a zatim smo spremni za promene, za sve ono novo i lepo što želimo u životu. Bolest je često i prilika za lični rast i razvoj. Mada na prvi pogled izgleda čudno, zapravo nam je prijatelj i saveznik, kako to objašnjava naš profesor Vladeta Jerotić.

Pročitajte i ovo: Može li od grčkog jogurta da se smrša? Istine i zablude!

Važno je sagledati poruku koju bolest nosi, šta je to važno za nas što treba da pogledamo, a može biti i nešto bolno i teško što postoji u našem porodičnom sistemu, što se kao informacija prenosi genetskim nasleđem, putem DNK sa kolena na koleno ali isto tako i potiskuje duboko u individualno i porodično nesvesno.

Kakva vam je saznanja pružilo praktikovanje ove metode u lečenju?

– Prema Bertu Helingeru, osnivaču metode Porodičnog rasporeda, potrebno je videti tu isključenu osobu, kojoj je uskraćeno pravo na ljubav i poštovanje, a koja se simbolično, putem simptoma ili bolesti ponovo pojavljuje u porodičnom sistemu.

Pročitajte i ovo: Idete da probate bikini? Jedite (više) kajsije! Ukusne, lagane i super za liniju!

Ovom metodom se može jasno sagledati i uvideti gde je došlo do energetskih blokada usled traumatskih tajni sistema, ali isto tako dolazi i do razrešenja, pronalazi se najbolje mesto za sve predstavnike porodice, pri čemu energija ljubavi ponovo može nesmetano da teče kroz porodični sistem.

Pročitajte i ovo: Problemi štitne žlezde – žudnja za duhovnim rastom

Ovo dovodi do uspostavljanja balansa, homeostaze u porodičnom sistemu, i ima isceljujući efekat na psihofizičko zdravlje, ali takođe poboljšava komunikaciju i odnose među članovima porodice.

Osim ove metode, koja može biti odlična podrška, šta čini terapiju šećerne bolesti?

– U klasičnom medicinskom pristupu postoje tri stuba terapije šećerne bolesti koji su važni u svim slučajevima, a to su pravilna ishrana, redovna umerena fizička aktivnost i edukacija pacijenata.

Pročitajte i ovo: Kako da izlečite predijabetes i dijabetes

Edukacija dijabetičara i članova njihove porodice, povećanje nivoa znanja o higijensko-dijetetskom režimu, aktivan stav bolesnika prema bolesti i uzimanje učešća u procesu lečenja, kao i redovna kontrola osnovne bolesti i celokupnog zdravstvenog stanja imaju značajan uticaj na povoljan tok i ishod oboljenja. Kada je fizička aktivnost u pitanju, preporučuje se šetnja, plivanje, lagane vežbe, joga i slično.

Pročitajte i ovo: Zašto ishrana još uvek nije osnov lečenja?

Uz psiho-socijalnu podršku i grupni rad po metodi porodičnog rasporeda, terapijski ciljevi mogu se postići brže i jednostavnije, a to je pre svega sprečavanje težih komplikacija bolesti, kvalitetan, ispunjen i radostan život pojedinca i porodice.

Važnost umerene fizičke aktivnosti

– Fizička aktivnost je deo terapijskog programa, i primenjuje se zajedno sa dijetom, jer doprinosi lakšem i bržem iskorišćavanju glukoze u ćelijama mišića. Potpomaže delovanje insulina, i to preko mehanizma koji ne zavisi od povećanog izlučivanja insulina. Fizička aktivnost poboljšava toleranciju glukoze, smanjuje povećano lučenje insulina ali povećava senzitivnost na insulin.

Pročitajte i ovo: Da li su nam potrebni antioksidansi?

Osim toga povećava nivo HDL holesterola i snižava nivo triglicerida. Povoljni uticaji ispoljavaju se i na mehanizme zaustavljanja krvarenja. Osobe koje nisu redovno fizički aktivne često su gojazne i imaju veći odnos struka i kukova, što povećava rizik od nastanka insulin-nezavisnog dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Pročitajte i ovo: Šta gluten može da učini vašoj štitastoj žlezdi?

Kod postojanja genetske predispozicije, rizik nastanka insulinske rezistencije i pojave dijabetesa se može smanjiti redovnim upražnjavanjem fizičke aktivnosti. Preporučuje se šetnja, plivanje, lagane vežbe, joga i slično – objsnila nam je dr Slađana Babić.