Opsesivne misli, ideje ili slike se javljaju kao simptomi opsesivno-kompulsivnog poremećaja.

Opsesivno kompulsivni poremećaj je oblik anksioznog poremećaja i u njegovoj osnovi stoji strah i uznemirenost koju osoba oseća i doživljava. Za razliku od drugih anksioznih poremećaja, kao što su fobije, paničnih napada i drugo, ovde se strah i uznemirenost javljaju sa pojavom opsesivnih misli, ideja ili slika.

Marina Brašić, psihoterapeut

Opsesivne misli, ideje ili slike su vrlo uznemirujuće pošto je njihov sadržaj u suprotnosti sa vrednosnim sistemom osobe, njenim bazičnim uverenjima, moralnim načelima ili ličnošću.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znamo opsesivno – kompulsivnom poremećaju

Javljaju se iznenada, vrlo su nametljive, prisilno se ponavljaju i osoba ima utisak da ne može da ih kontroliše. Strah da će se sadržaj misli ostvariti preplavljuje osobu zbog čega ona postaje anksiozna i fokusirana samo na to da ih se oslobodi.

Osobe ne mogu da objasne zašto im se javlja takav misaoni sadržaj, jer je bez neke logične povezanosti sa svakodnevnim životnim situacijam i dešavanjima.

Pročitajte i ovo: Da li je u redu nametati deci ono što mislite da je najbolje za njih?

Svi imamo neželjene misli i one su sastavni deo misaonog procesa. Većina ljudi na neželjene misli ne raguje, tretira ih kao nevažne. One jesu neprijatne, ali se uspešno prevazilazi njihova neprijatnost jer im se ne pridaje značaj i važnost. Na taj način neželjene misli ne remete svakodnevno funkcionisanje i život.

Kada misli sa neprijatnim sadržajem postanu važne osobi i počnu da se tumače kao deo ličnosti (da je opisuju ili govore o tome ko je ona), one postaju opsesivne. I umesto da ih osoba pusti da prođu i okarakteriše kao nevažne, što je ranije činila, ona se sada brani od njih i uznemirenosti koju donose.

Pročitajte i ovo: PANIČNI POREMEĆAJ – dijagnoza ili simptom?!

Trudi se da nađe neki mehanizam po kojem bi one prestale da se javljaju i da izazivaju strah i uznemirenost. Na taj način im se posvećuju i daje im na važnosti i značaju.

Pročitajte i ovo: Uskraćivanje ključnih potreba u detinjstvu i moguće posledice u odraslom dobu

Međutim, što je veći otpor i odbrana od neprijatnih misli, to su one intenzivnije i učestalije. Strah da će se misli, ideje ili slike ostvariti postaju uznemirujući toliko da osoba ne može da se posveti drugim aktivnostima, a osoba postaje dodatno isfrustrirana i anksiozna.

Kako je moguće da neka neprijatna misao, koja je ranije postojala u jednom trenutku nije opsesivna, a u drugom postane?

Odgovor na ovo pitanje leži u stresnim okolnostima/traumatičnim događajima koji izazivaju opštu anksioznost i emocionalnu osetljivost osobe.

Usled nekih stresnih događaja, realnih problema koje osoba ne zna da reši ili usled potiskivanja neprijatnih emocija, neželjene misli imaju tendenciju da postanu značajne i centralno mesto misaonog procesa.

Pročitajte i ovo: Psihološke povrede u detinjstvu: Putevi bola popločani su dobrim namerama

I umesto da se osobe posvete glavnom problemu (realnom) koji je uznemirava i povodom kojeg se oseća anksiozno, ona se fokusira na neprijatne misli, koje nose dodatnu neprijatnosti i uznemirenosti.

Pročitajte i ovo: Zašto nam je važna VEZA SA OCEM

Zato opsesivne misli možemo posmatrati kao simptom već postojeće anksioznosti. Možemo reći, opsesivne misli se javljaju kao sekundarni problem već postojeće anksioznosti, ali vremenom postaju primarni problem jer se osoba najviše na njih fokusira.

Karakteristike sadržaja opsesivnih misli

Sadržaj opsesivnih misli može biti vrlo različit i može se razlikovati od osobe do osobe. Misli mogu biti: Sumnjičave misli – osoba sebi postavlja pitanja “Šta ako…?”, “Jesam li….?”, “Da li je to…?”; Scene – slike koje iznenada iskrsnu u svest, a neprihvatljive su; Ideje, nagoni da se nešto učini što nije prihvatljivo i u skladu sa moralnim normama.

Pročitajte i ovo: Zašto nam je važna VEZA SA MAJKOM

Varijacije i bizarnost u sadržaju mogu biti raznovrsne. U osnovi sadržaja mogu biti agresivni ili seksualni sadržaji,ali to nije pravilo.

Tako. na primer: agresivni sadržaji mogu biti povezani sa fizičkim povređivanjem nekog koga osoba voli, slučajno agresivno povređivanje nepoznatih ljudi ili nagoni, ideje ili slike da osoba sebe agresivno povređuje.

Pročitajte i ovo: Može li osoba koja nema savršen život da bude dobar psihoterapeut?

Seksualni sadržaji mogu biti povezani sa neprihvatljivim seksualnim činom, sadržajima koji donose sumnju u seksualnu opredeljenost ili sadržaji koji su povezani sa sumnjom da će se osoba zaraziti nekim teškim polnim bolestima.

Photo by Nathan Dumlao on Unsplash

U osonovi ovih sadržaja stoji narušavanje nekih moralnih normi. Međutim, nisu svi sadržaji povezani sa moralnim normama. Neki sadržaji mogu biti povezani sa strahom da će se osoba zarazi, inficira (opsesivne misli da će se zarazi prljavštinom, inficirati nekim bakterijama i oboleti…), opsesije tačnosti i simetričnosti tačno (da odradi neku aktivnost određeni broj puta, po određenom redosledu ili izgovori neku reč određeni broj puta…).

Pročitajte i ovo: LJUBAV SA NARCISOM ILI SOCIOPATOM: Zašto su moji bivši srećniji sa drugima nego sa mnom?!

Ovakve misli su uglavnom praćene motoričkim kompulsijama, odnosno, opsesivnim radnjama.

Glavna karakteristika opsesivnih misli jeste da izazivaju veliki strah i anksioznost, ponekad i gađenje, jer su neprihvatljive i mimo vrednosnog sistema koji osoba ima i po kojem živi.

Pročitajte i ovo: Da li je kompatibilnost važnija od privlačnosti?

Iako osoba zna da su ovakve misli iracionalne ona ih doživljava kao realne, jer je strah koji oseća realan. Glavni strah je povezan sa gubitkom kontrole nad svojim ponašanjem i mogućnošću da će osoba postupiti u skladu sa svojim mislima.

Photo by Kyle Johnson on Unsplash

Sa druge strane, misli se doživljavaju kao produkt ličnosti zbog čega osoba sebe počinje da doživljavaju zastrašujuće,kao i svoje misli. Osoba sebe posmatra u svetlu opsesivnih sadržaja i ne pravi distancu između misli i svoje ličnosti.

Pročitajte i ovo: Izrazite svoju istinu: Grleni energetski centar

Zbog nepostojanja distance između svojih misli i ličnosti, kao dodatni problem se javlja stid. Obično se osobe osećaju neprijatno i stide se jer imaju takve misli. Čak i kad potraže pomoć, teško im je da govore o tim sadržajima, jer smatraju da ih oni opisuju i da su izraz njihove ličnosti.

Ovo nekada bude i razlog zašto osobe dugo čekaju da misli prođu same od sebe ili potraže pomoć. Bore se same sa svojim mislima tako što ih potiskuju,pružaju otpor ili iznalaze nefunkcionalne mehanizme, što sve produbljuje problem.

Pročitajte i ovo: KAKO DA BUDEMO SREĆNI: Očekivanja i drugi demoni kulture lažne sreće i osmeha

Dugo nefunkcionalno nošenje sa opsesivnim mislima iscrpljuje osobu i ozbiljno narušava svakodnevno životno funkcionisanje.

Photo by Jonathan Klok on Unsplash

Kao nefunkcionalno nošenje sa opsesivnim mislima jeste pojava kompulsija (opsesivnih radnji). Iako osoba nije racionalno i svojevoljno izabrala ovakav vid nošenja sa strahom, ona ga primenjuje jer kopulsivne radnje donose trenutno umanjenje straha i tenzije.

Pročitajte i ovo: KADA UM PATI, TELO JAUČE: Tvoje telo govori, saslušaj ga!

Cilj ovih radnji jeste neutralisanje zastrašujućih misli, odnosno, izbegavanje opsanosti koje neželjeni sadržaji poručuju. Kompulsije mogu biti vidljive, odnosno, da su u vidu nekih motoričkih radnji ili seta aktivnosti.

Međutim, ne moraju uvek opsesivne misli da prate opsesivne motoričke radnje. Nekada se javljaju kompulsije na mentalnom nivou, koje nisu vidljive, ali imaju isti cilj da rasterete osobu od straha i umanje anksioznost.

Pročitajte i ovo: LJUTNJA: Glavno oružje u funkciji zašite sopstvenih potreba koje pokreće na promenu

S obzirom da su ove kompulsije u vidu mentalnih aktivnosti okolina ne može odmah da ih primeti. Neke od tih kompulsivnih radnji su u vidu objašnjenja – kada se pojave opsesivne misli osoba traži objašnjenje i razuveravanje da poruka koju nose misli nije moguće da se ostvari.

Photo by Nathan McBride on Unsplash

Zato osoba traži objašnjenja ili razuveravanja od bliskih osoba, lekara, pretražuje internet (koji je često nudi i netačne informacije), čita literaturu koja se bavi sadržajem njenih opsesivnih misli i dr.

Pročitajte i ovo: TELO NIKAD NE LAŽE: Kada ne slušamo svoje emocije, telo stupa na scenu

Objašnjenja dovode do nekog vida olakšanja, odnosno, neutralisanja straha i postojeće anksioznosti. Međutim, problem sa ovim vidom nošenja sa opsesivnim mislima leži u tome da ni jedno objašnjenje ne može biti dovoljno, jer uvek postoji ono pitanje “a, šta ako…”.

Nekada se kao kompulsivne misli javljaju molitve, ritualno prizivanje pozitivnih misli ili izgovaranje nekih reči.

Pročitajte i ovo: EMOCIONALNO ZAKLJUČANI LJUDI: Krijući sebe, zapravo, gubimo sebe

Sve u svemu, opsesivne misli narušavaju svakodnevo funkcionisanje osobi koja ih ima. Pored toga što su mučnog sadržaja, osoba može puno vremena provesti u kompulsivnim radnjama.

Opsesivne misli menjaju kvalitet života osobi i ograničavaju je da ostvari svoje potencijale. Ako osoba želi da umanji uticaj neželjenih misli i da nauči kako sama da se nosi sa njima na funkcionalan način neophodna joj je stručna pomoć.