U antičkom svetu Stare Grčke ideja lepog istovetna je ideji dobrog.

Kako je savremena kultura Zapada baštinik i nastavljač te iste helenske kulture opsesivna težnja savremenog čoveka ka idealu lepote ne bi trebalo da čudi. Ipak, Platonova ideja lepog kao dobrog ne odnosi se samo na estetiku tela, više na estetiku duše ili duha.

Filip Stojković, psihološki savetnik, psihoterapeut pod supervizijom

Antičke tragedije su kao lajt motiv imale nesreću ljudi, a ta je nesreća bila uzrokovana približavanjem ljudi božanskom. Tako je svako poistovećivanje čoveka sa bogovima negde na kraju bilo kažnjeno.

Pročitajte i ovo: Nije prirodno provesti život samo sa jednom osobom

U kontekstu lepote govorimo o Homerovoj Ilijadi, desetogodišnjem ratu u kom je Troja bila sravnjena sa zemljom, a njen duh slobode izražen u prkosu božanskim ustanovama zauvek je pokoren.

Pročitajte i ovo: Savršen On i naša savršena veza

Uzrok rata je bila čuvena lepotica Helena koja je svoju božansku lepotu trebalo da daruje Menelaju, kralju Sparte. Pojavom Parisa svoju je odluku promenila i sa njim krenula u Troju. Zbog njene lepote i sujete pokrenut je rat u kom je živote izgubilo na desetine hiljada Grka. Tako se njena lepota ispostavila ne kao dar, već kao prokletstvo.

Da lepota ne donosi sreću, već probleme vekovima su svedočile mnoge bajke. Snežana je utočište potražila među patuljcima samo zato što je njena maćeha bila ljubomorna na njenu lepotu.

Pročitajte i ovo: Zaljubljeni smo! Dakle, treba da se venčamo?!

Početkom ovog veka, film ,,Malena“ bavio se istovetnom tematikom. Lepota stanovnice bajkovitog italijanskog gradića bila je okosnica njene životne tragedije. Njeno ,,prokletstvo“ prestalo je tek pošto se njena lepota s godinama pokazala ljudskijom i podložna prolaznošću.

Pročitajte i ovo: Ne mogu sama sebe da zaprosim!

Žene u celokupnoj istoriji čovečanstva težile su dostizanju ideala lepote koje je propisivalo njihovo vreme. Nekada je to značilo debeljuškasti, nekada vrlo mršavi, a danas potpuno neljudski oblik tela i crte lica, koji više ni po čemu ne izobražavaju ljudski lik žene.

Ogromne grudi i zadnjice, koji umetnuto stoje na tananoj i sićušnoj konstrukciji barbi-tela.

I dok su debeljuškaste žene bile simboli plodnosti, a mršavice predstavljale devojačku čednost i čestitost, današnji izgled žene sugeriše nešto sasvim izopačeno, neprirodno i perverzno.

Pročitajte i ovo: Suptilni, ali bolni obrasci verbalnog zlostavljanja

Žena više ne treba da izgleda ni kao majka, ni kao devojčica, već kao meso koje služi za zadovoljenje seksualnih perverzija.

Pročitajte i ovo: Seen ili – tretman ćutanjem u toksičnim odnosima

U mnogome to govori i o muškarcima, koji više ne žele da njihove ljubavnice budu majke njihovoj deci, niti žele da one budu nevine i čedne lepotice spremne da uživaju u nežnosti koju će im pružiti.

Muškarci sada žele samo da zadovolje svoje individualističke težnje oličene u isključivo telesnom zadovoljenju svojih strasti.

Pročitajte i ovo: Zašto muškarci vole mlađe žene

Ta strast više nije usmerena na odnos, to nije energija koja će biti oblikovana u bliskosti sa svojom izabranicom, već je bezlična seksualna energija koja služi da se zadovolje čulna osetila samo jednog dela tela.

Pročitajte i ovo: Opsesija kao početak rešavanja problema u odnosima

Ali, šta to onda govori o savremenoj ženi? Šta o sebi misle mlade žene kada pristaju na to da budu tretirane kao živo meso, ili u najboljem slučaju kao jeftina silikonska lutka? Evidentno je da je u pitanju manjak samopoštovanja, kriza identiteta žene kao majke i čedne devojke.

Majčinstvo i čednost izgubili su vrednost! Ali šta ženi ostaje ako joj se ta dva moćna atributa oduzmu?

Pročitajte i ovo: Zašto žrtve nasilja ne napuštaju svog nasilnika

Zar su napućena usta, neon-lakovi, koža kremirana kvarcovanjem, gola tela, neljudske grudi i zadnjice, mala ispijena tela jedino čime mlada žena danas može da privuče pažnju.

Pročitajte i ovo: Psihološki profil silovatelja – kada se nemoć invertuje u nadmoć

Postoji li nešto iza svega toga što ima da ponudi? Da li je savremeni ,,ideal“ lepote zaista otelotvorenje lepote kao dobra?