Svima je poznato da hrana može da bude otrov i lek, pa Hipokratova rečenica: „Neka hrana bude vaš lek i neka lek bude vaša hrana”, u savremenim uslovima sve češće ne važi, jer se i u hrani nalazi sve više dodataka koji ometaju naš metabolizam.

Nije samo u pitanju industrijski spremljena hrana ili proizvodi široke potrošnje bogati aditivima, konzervansima, veštačkim bojama i aromama, nego i osnovne namirnice kao što su meso, mlečni proizvodi koji sadrže ostatke hormona, antibiotika. Ni sa žitaricama, povrćem i voćem nije bolja situacija, jer su i ove namirnice tretirane herbicidima, pesticidima, fungicidima.

Upravo zato je Marina Jablanov razgovarala sa dr Stanišom Stojiljkovićem, profesorom na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu i predavačem u školi „Javnog zdravlja“ na Medicinskom fakultetu u Beogradu u oblasti „Ekologija organizma i intenzivni program detoksikacije i oporavka organizma“, za Dnevnik.


Pročitajte i ovo: Istine i zablude o alkalnosti, kiselosti i baznosti organizma


Foto Maria

– Borba za vraćanje izgubljenog zdravlja je nalik penjanju uz planinu – ne valja biti nestrpljiv, površan i malodušan. Ako naš organizam umesto da bude jedna sinhrono uređena celina postane smetlište raznih dodataka hrani koji se deponuju u njemu onda je jedini izlaz u detoksikaciji.


Pročitajte i ovo: Kako hormoni diktiraju promene u organizmu


Koje su posledice lošeg metabolizma i neodgovarajuće hrane?

– Kada jedemo više proteina nego što možemo da preradimo, onda se ostaci proteina akumuliraju i oblažu membrane kroz koje hrana ulazi u ćeliju. Takođe sitni kapilari i limfni kanali bivaju zapušeni. Ako rado jedemo mlečne proizvode i proizvode od žitarica pojaviće se sluz koja potiče od mlečnog šećera i glutena. Sluz ima poseban afinitet prema sluzokoži izazivajući katar, probleme sa sinusima i ušima. Višak masnoće dovodi do loše cirkulacije, senilnosti, srčanih problema, slabljenja krvnih sudova.


Pročitajte i ovo: Kako se rešiti tenzije u vratu i ramenima?


Recite nam, na početku, koji napici nisu dobri za naše telo?

– Iako je voda najzdravije piće za naše telo, mnogi radije piju nešto drugo. Gazirani sokovi sadrže veštačke arome, boje, šećer ili zamene kao što je saharin, aspartam, neke od kiselina (limunske, jabučne, fosforne…) i rastvoreni ugljen-dioksid. Ovakva pića ugrožavaju najpre želudac u kojem se ona degaziraju i izdvojeni ugljen-dioksid pritiska želudac stvarajući osećaj nadimanja i izaziva podrigivanje.


Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost


Loša je navika da se uz obrok i neposredno posle obroka piju sokovi, to vodi uništavanju crevne flore. Rafinisani šećer fermentiše i stvara sirćetnu kiselinu ili alkohol. Postoji i paradoks s napicima koji sadrže veštačke zaslađivače kao aspartam, koji kada se razloži u crevima izaziva osećaj gladi i najčešće dovodi do prejedanja!

Foto Dayne Topkin

Spomenuli ste da ne bi trebalo piti za vreme obroka i neposredno posle njega, zašto?

– Obično za vreme praznika i slava konzumiramo veće količine hrane i tečnosti, a to opterećuje organizam. Pre svega onemogućena je priprema u želucu, pa u njemu počinju procesi fermentacije koji ne samo da ga oštećuju, nego i degradiraju crevnu floru.


Pročitajte i ovo: Kako da očistimo digestivni trakt


Korišćenje velike količine tečnosti uz i posle obroka stvara uslove za oboljenje debelog creva, jer ono tada dobija loše prerađenu hranu iz želuca i tankog creva, pa gubi svoju termoregulacionu ulogu, pa ruke i noge bivaju stalno hladne. Pijenje puno vode može dovesti do slabljenja srca, jer za 1 litar vode srce treba da pumpa 6 litara krvi.


Pročitajte i ovo: Kako krstašice utiču na rad štitaste žlezde


Pogotovo bi trebalo izbegavati ledenu vodu, jer njome pothlađujemo crevnu floru i stvaramo uslove za proširene vene i hemoroide.

Kada i koliko vode bi trebalo piti?

– Ishrana prebogata slatkišima, alkoholom, proizvodima na bazi pekarskog kvasca, masnom i mesnatom hranom, sirom, mlečnim proizvodima, sokovima sa veštačkim bojama, šećerom i konzervansima zahteva veću količinu vode jer dehidrira organizam.


Pročitajte i ovo: Sedenje – najveći neprijatelj dobrog zdravlja žena 35+


To se može nadoknaditi samo običnom, najbolje filtriranom vodom iz česme koja se pije u malim gutljajima. Ukoliko je ishrana bogata laganom hranom: povrćem, voćem, mahunarkama, žitaricama i semenkama, tada nema potrebe za većom količinom vode, kada nema „požara“, nema ni potrebe za njegovim gašenjem.

Foto Ben Moore

Savremena ishrana je bogata ne samo šećerima i mastima već i aditivima, konzervansima. Kako to utiče na naš organizam?

– Jetra ima brojne važne funkcije, a najvažnija je sekrecija žuči koja razlaže masnoću. Višak masnoća koje jetra ne uspeva da preradi sa izvesnim mineralima u crevima stvaraju sapune. Tako gubimo unet kalcijum, jer ga masnoće vezuju i izbacuju sa stolicom iz organizma. Da bi se on nadoknadio povlači se iz kostiju.


Pročitajte i ovo: Vitamin D smanjuje rizik od oboljevanja od svih vrsta karcinoma


S druge strane, da bi organizam preradio šećere naš pankreas mora da radi punom parom, ali često se dešava da deo šećera ostaje neprerađen i dospeva u creva gde uništava normalnu mikrofloru tzv. probiotike, pa se javljaju gljivice s kojim se veoma teško borimo.

Jake arome dolaze do naših nerava i svojim razlikama u osmotskom pritisku u nama pojačavaju glad! Konzervansi kao vinobran (kalijum-metabisulfit) uništavaju folnu kiselinu, a njime se konzerviše sušeno voće, neka vina i prirodni voćni sokovi.


Pročitajte i ovo: Šta je keto dijeta i kako funkcioniše


Posebno su štetni pojačivači ukusa, arome i boje koji zavaravaju naš osećaj sitosti tako što ga pomeraju za 20 minuta – taman da toliko više napunimo želudac!

Kako izaći iz ovog začaranog kruga?

– Kao što svoju kuću održavamo čistom i s vremena na vreme sprovodimo veliko spremanje, tako da bismo poboljšali funkcije organizma na svim nivoima, treba da pristupimo integralnom sistemu detoksikacije i oporavka organizma.


Pročitajte i ovo: Trodnevna dijeta za lifting lica i eliminaciju toksina iz kože


Učenje o čišćenju organizma omogućava nam da brzo normalizujemo varenje hrane, krvotok, limfotok, a shodno tome i zdravlje uopšte. Osmislio sam program detoksikacije koji uključuje i pročišćavajuću dijetu. Ona isključuje proizvode od brašna poput testenine, hleba, slanih grickalica, potom isključivanje mleka i sira, dok su maslac i kajmak dozvoljeni u malim količinama.


Pročitajte i ovo: Što više jedete ove namirnice više mršavite


Isključivanjem i svih slatkiša, žestokih pića, energetskih napitaka, piva, sirćeta i suhomesnatih proizvoda. Zatim se radi potapanje tela u kadu sa solju i glinom, potapanje nogu u toplu vodu sa solju i glinom, mazanje jetre glinom, itd.

Foto Anda Ambrosin

Zašto baš glina?

– Zato što je ona jedna od retkih supstanci koja sadrži veći broj mogućnosti: uklanja teške metale, čistu crevni trakt od masnoća, omogućava razmnožavanje potrebnih mikroorganizama, a svojim magnetno-električnim svojstvima omogućava valjan prenos informacija.


Pročitajte i ovo: Emotivno prejedanje


Ona podstiče čišćenje upijajući toksine, joni silicijuma koje sadrži glina stvaraju u vodi koloidne sisteme koji imaju svojstvo zadržavanja, uništavanja i izbacivanja iz organizma patogena, virusa i njihovih kontaminirajućih produkata. Ukoliko u našem organizmu imamo dovoljno silicijuma onda nas on štiti od virusa i parazita. Povrće koje sadrži organski vezan silicijum su svež krastavac i paprika.


Pročitajte i ovo: Pet različitih vrsta keto dijeta


Kakvu ulogu u procesu detoksikacije imaju probiotici?

– Pijući vodu pomešanu s glinom ujutro mi iz crevne flore eliminišemo toksine i time stvaramo uslove za razvoj prijateljskih mikroorganizama koje nazivamo probioticima. Zdrav organizam sam stvara probiotičke bakterije.


Pročitajte i ovo: Jednostavni recepti za domaće napitke za detoksikaciju


Istakao bih da svi oni koji imaju problem sa izlučivanjem sluzi (stalno curenje iz nosa, problem sa sinusima, sekretom iz pluća i vagine…) ne bi trebalo da konzumiraju mlečne proizvode. Postoje i druge namirnice koje imaju u sebi i prebiotike i probiotike kao što je kiseli kupus, jer je on fermentisan mlečnokiselinskim bakterijama.


Pročitajte i ovo: Insulinska rezistencija – kad su ćelije gladne, a struk sve širi


Da bi se ubrzao proces prijateljski nastrojenih bakterija u doručak se može dodati na vrh kašičice surutke u prahu.

Navedite nam kako bi po vama izgledao dobar i zdrav doručak?

– Za doručak je najbolja salata od povrća, u koju se doda malo nerafinisanog ulja, vitamina C u prahu, kari začina, probiotičkog jogurta ili kapsula probiotičkih bakterija koja se pomeša sa salatom.


Pročitajte i ovo: Kako da se pravilno hranimo tokom proleća


Da bi obrok bio kompletan preporučio bih mešavinu semenki lana, susama, semenke budeve golice, suncokreta, brazilskog i domaćeg oraha. Najbolje ih je samleti (po 50 g svakog) dodati u to 1 g C vitamina u prahu da se spreči oksidacija, dobro promešati i čuvati u frižideru do nove upotrebe. Ujedno ovom kombinacijom hrane mi u organizam unosimo kiseonik koji je neophodan u procesu varenja.


Pročitajte i ovo: Loše strane keto dijete


Napomenuo bih da povrće sadrži minerale u prirodnom obliku koje crevna flora može da prihvati. Izbor povrća je slobodan, ali preporučujem da se uvek nađe šargarepa i krastavac. Zapremina doručka bi trebalo da bude ne veća od pola litre (ono što može da stane u 2 spojene šake).


Pročitajte i ovo: Šta se dešava sa telom ako preskočite doručak


Kako najbolje kombinovati hranu?

– Da bismo olakšali rad hormonskog i enzimskog sistema, kada koristimo proteinsku hranu (meso, ribu, mahunarke) ne bi trebalo da jedemo mnogo hleba i krompira. Sa proteinskom hranom dobro je kombinovati povrće sa više celuloznih vlakana kao što su kupusnjače, krtolaste kulture (šargarepa, paštrnak, celer), lisnato povrće, tikvice i bundevu pre svega.


Pročitajte i ovo: Da li je kokosovo ulje otrov ili čudotvorni lek?


Napomenuo bih da povrće koje raste na lozi ima manje otrova od onog koje raste u zemlji (zbog viška nitrata). Crno vino, najviše do 2 dl, piti pre ili za vreme obroka, jer sadrži organske kiseline, antocijane, kompleks vitamina B, minerale i druge koji olakšavaju rad digestivnom sistemu.


Pročitajte i ovo: Anticelulit dijeta: Zlatna pravila ishrane za eliminaciju celulita


Trebalo bi ukinuti naviku da se pije kafa i jedu slatkiši neposredno posle obroka jer ubrzavaju prolazak hrane kroz želudac i imaju druga negativna dejstva.