Kada su u negativnom raspoloženju ili tužni, ljudi bolje pamte i zapažaju, dok sreća podstiče kreativnost i saradnju sa drugima, tvrde australijski psiholozi.
Loše raspoloženje može da bude i korisno, jer je čovek pod njegovim dejstvom manje lakoveran, sposobniji je da procenjuje druge i – bolje pamti, zaključili su australijski stručnjaci sa Univerziteta Novog Južnog Velsa.
“Dok pozitivno raspoloženje podstiče kreativnost, fleksibilnost, saradnju i oslanjanje na mentalne prečice, negativno izaziva pojačanu pažnju, brižljivije premišljanje i obraćanje veće pažnje na spoljni svet”, ističe profesor psiohologije na tom univerzitetu i vođa istraživanja Džozef Forgas.
Forgas dodaje da je istraživanja njegovog tima pokazalo i da “tuga promoviše strategiju prerade informacija najbolje prilagođenu zahtevnijim situacijama”, preneo je Rojters.
Pročitajte i ovo: Kako da osvestimo uznemirijuće emocije
Australijski tim je do ovakvih zaključaka došao sprovođenjem nekoliko eksperimenata, koji su otpočeli prikazivanjem ispitanicima veselih ili tužnih filmova i prisećanjem na pozitivne i negativne događaje u životu.
U jednom od eksperimenata od ispitanika je zatraženo da procene istinitost urbanih mitova i glasina. Utvrđeno je da ljudi u negativnom raspoloženju u njih manje veruju.
Ljudi lošeg raspoloženja takođe su bili manje skloni da donose brzoplete odluke na osnovu rasnih ili verskih predrasuda i manje skloni pogreškama kada je od njih traženo da se prisete nekog događaja kojem su prisustvovali.
Pročitajte i ovo: Kako emocije utiču na stvaranje bolesti?
Takođe je utvrđeno da su neraspoložene osobe bolje u prezentaciji svog stanovišta pismenim putem.
“Ljudi u negativnom raspoloženju manje su podložni greškama u prosuđivanju, otporniji su na iskrivljavanje situacija kojima su bili očevici i bolji u stvaranju kvalitetnih, efektnih i ubedljivih poruka”, zaključio je profesor Forgas.