Premijera predstave Kralj Betajnove, Ivana Cankara, u režiji Milana Neškovića, biće održana u utorak, 3. aprila, u 20.00 sati, na sceni „Lјuba Tadić“, Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

U predstavi, čijim izvođenjem ćemo na simboličan način obeležiti sedamdeset godina od prve premijere u JDP-u, igraju Nenad Jezdić, Vojin Ćetković, Milena Živanović, Anđelika Simić, Nebojša Milovanović, Nikola Rakočević, Mihailo Janketić, Jasmina Avramović, Mina Obradović, Vučić Perović, Stefan Timotej Kalezić i Đorđe Teodosić.

KRALJ BETAJNOVE, foto Nenad Petrović

Mislim da svako društvo zaslužuje vlast koju ima. Vlast je apsolutno odraz društva. Drugo, sve što rade ljudi, rade za samopromociju. Sve je marketing. Maksa Krneca ne vodi ubeđenje. Uništena je ideja disidentstva – biti protivnik vlasti. To su sve verbalni protivnici. Obično iz lične koristi. Maks Krnec sebe ubeđuje da to što radi, radi zarad društva i jer je bitno. Njega nepravda istinski boli, ali ga boli iz ličnog razloga. Kantor mu je uništio oca. Uništio mu je život, uništio mu je mogućnost da ikad postane čovek, da studira, da ima novca. Lični razlog se krije iza opšteg dobra. U današnjem svetu odsustvuje empatija, a pojedinac je okrenut sebi. Živimo u svetu licemerja, imamo potrebu za osvetom ali je maskiramo, zato što je bedno da bude naša i lična; maskiramo je u sveopšte dobro, ili u sveopštu cenzuru, rekao je reditelj Milan Nešković o predstavi.

KRALJ BETAJNOVE, foto Nenad Petrović

Studije pozorišne režije Milan Nešković završio je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogadu 2008. godine u klasi profesora Nikole Jevtića i Alise Stojanović. Kralj Betajnove je prva predstava koju Milan Nešković režira u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.

Režirao je 19 predstava u Srbiji i susednim zemljama, među kojima su: Švajcarska Petra Mihajlovića (NP Banja Luka), Maestro Milivoja Mlađenovića (NP Sombor), Uvela ruža Jelene Mijović po B. Stankoviću (NP Vranje), Prometejev put Dejana Dukovskog (Dorćol plac), Mrešćenje šarana (Atelje 212) i Bela kafa (NP u Beogradu) Aleksandra Popovića, Berlinski zid Željka Hubača (BDP), Šoferi Lasla Vegela (NP Niš), Kod večite slavine Momčila Nastasijevića (NP u Beogradu), 1915. Branislava Nušića (Kruševačko pozorište), Nedelja, juče, danas, sutra Ognjena Obradovića (BDP), Šine Milene Marković (Gledališče Tartini, Piran, Slovenija). U Teatru Volkov u Jaroslavlju (Rusija), 2017. godine je postavio Nušićevu Ožalošćenu porodicu.

Dobitnik je nagrade „Ljubomir Muci Draškić“ (2015). Bavi se pedagoškim radom na Akademiji umetnosti u Beogradu.

KRALJ BETAJNOVE, foto Nenad Petrović

Slovenački pesnik, prozni i dramski pisac Ivan Cankar smatra se začetnikom modernizma u slovenačkoj književnosti i utemeljivačem moderne slovenačke drame. U njegovim delima preovlađuje svest o materijalno i socijalno zatiranom čoveku i njegovom unutrašnjem svetu. Bio je angažovan socijaldemokrata a njegove političke ideje očitavale su se i u njegovim delima u kojima je obuhvatao sve slojeve slovenačkog društva, od seljaka do inteligencije. Proza i drame Ivana Cankara karakterišu oštra psihološka i sociološka analiza. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike.