Sma­tra se da mla­de­ži pred­sta­vlja­ju lič­ni pe­čat, mo­žda baš za­to se nekad po­seb­no ce­nio mla­dež na ja­go­di­ca­ma, jer je on zna­čio sre­ću i bio sa­stav­ni deo šar­ma.

Ne­ret­ko su ih da­me i cr­ta­le, na­da­ju­ći se da će ta­ko bi­ti pri­vlač­ni­je i pri­vu­ći se­bi sreću. Na tu te­mu ni­je bi­lo na­uč­nih is­tra­ži­va­nja, a na te­mu ko­li­ko mla­de­ži uti­ču na sta­re­nje je­ste.

Na­i­me, bri­tan­ski ge­ne­ti­ča­ri i ame­rič­ki struč­nja­ci za sta­re­nje čo­ve­ka, na če­lu sa Ve­ro­ni­kom Ba­taj­li i Ti­mom Spek­to­rom iz lon­don­skog Kra­ljev­skog ko­le­dža pre­gle­da­li su sko­ro dve hiljade lju­di (me­đu nji­ma čak pre­ko 900 pa­rova bli­za­na­ca) sta­ro­sti od 18 do 79 go­di­na i došli su do sle­de­ćeg za­ključ­ka: što su mla­de­ži krup­ni­ji i broj­ni­ji na te­lu čo­ve­ka, to on sporije sta­ri!

Pročitajte i ovo: Kako hormoni diktiraju promene u organizmu

Šta su, u stva­ri, mla­de­ži?

Na ovo pi­ta­nje, ali i sve ne­do­u­mi­ce ko­je ima­mo u ve­zi sa mla­de­ži­ma od­go­va­re je dala dr Ja­dran­ka Jan­ko­vić, spe­ci­ja­li­sta der­ma­to­ve­ne­ro­log iz no­vo­sad­skog Do­ma zdra­vlja na Limanu, u razgovoru sa Marinom Jablanov, za Dnevnik.

Pročitajte i ovo: Kako sprečiti i lečiti gojaznost

– Da bi se tvr­di­lo da broj­nost mla­de­ža ima ve­ze s mla­do­li­ko­šću, od­no­sno, sta­re­njem potreb­na su ne sa­mo is­ta­ra­ži­va­nja, ne­go i stro­gi na­uč­ni do­ka­zi. Za sa­da ih ne­ma­mo, ali mo­že­mo da ka­že­mo da su mla­de­ži nor­mal­ne pro­me­ne na ko­ži ko­je ima sva­ki čo­vek. Ret­ko će se na­ći čo­vek ko­ji ne­ma nije­dan mla­dež, ali po­sto­je lju­di ko­ji ih ima­ju za­i­sta mno­go, čak, pre­ko sto. Uobi­ča­je­no je da ih od­ra­sla oso­ba ima od 10 do 30.

Pročitajte i ovo: Koja je boja tvoje aure i zašto je to bitno

Šta je mla­dež?

– Mla­dež je fi­zi­o­lo­ška na­ku­pi­na pig­men­ta, me­la­ni­na. Ka­rak­te­ri­še ih tam­ni­ja bo­ja, od ružičaste, pre­ko sve­tloke­ste­nja­ste, do tam­nobra­on bo­je i mo­gu bi­ti u rav­ni sa ko­žom ili blago uz­dig­nu­ti.

Ka­ko na­sta­ju?

– Ne po­sto­ji ne­ki spe­ci­jal­ni pro­ces na­stan­ka, na­sta­ju kao i dru­ge pro­me­ne na ko­ži. Ne­ma po­seb­ne re­gi­je na ko­joj oni mo­gu da na­sta­nu, ta­ko da se mo­gu na­ći i na ko­sma­tim delovima ko­že. Mla­de­ži su pot­pu­no pri­rod­na i nor­mal­na po­ja­va. U ne­kim slu­ča­je­vi­ma postoji ge­net­ska pre­di­spo­zi­ci­ja da ih ima vi­še, ali ni­je uvek pra­vi­lo.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o nesanici

Da li je na­sta­nak mla­de­ža ve­zan za od­re­đe­no ži­vot­no do­ba?

– Nji­hov na­sta­nak je ve­zan za de­tinj­stvo i ado­le­scen­ci­ju. Ne­ki su uro­đe­ni, tj. mo­že­mo da vidi­mo da ne­ke no­vo­ro­đe­ne be­be ima­ju mla­dež. U prin­ci­pu, do dva­de­se­te go­di­ne mla­de­ži na­sta­ju u ve­ćoj me­ri. Oni u tom do­bu i ra­stu, kao što de­ca ra­stu. Nor­mal­no je da se oni uve­ća­va­ju po­ste­pe­no i da se stva­ra­ju no­vi.

Pročitajte i ovo: Hrana kao opsesija – Poremećaji u ishrani su složena mentalna oboljenja

Da li se i u sta­ri­jem do­bu po­ja­vlju­je vi­še mla­de­ža?

– U sta­ri­jem do­bu se ja­vlja­ju ne­ke dru­ge pro­me­ne na ko­ži ko­je li­če na mla­de­že, ali to ni­su. To su ne­ke ke­ra­to­tič­ne po­ja­ve, kao što su bra­da­vi­ce ili ne­ke dru­ge iz­ra­sli­ne na ko­ži ko­je nema­ju tu bo­ju kao mla­dež. Ve­ći­na njih je do­bro­ćud­na i ne­ma po­ten­ci­jal za pa­to­lo­šku prome­nu.

Le­to je ide­al­no vre­me da se sun­ča­mo i ta­ko omo­gu­ći­mo da na­še te­lo sin­te­ti­še D vi­ta­min. Da li tu po­sto­je me­re opre­za ka­da su mla­de­ži u pita­nju?

Pročitajte i ovo: Istine i zablude o alkalnosti, kiselosti i baznosti organizma

– Sun­ce i so­la­ri­ju­mi u po­gle­du mla­de­ža je­su fak­to­ri ri­zi­ka, ali ta­kvi da mo­že­mo da uti­če­mo na njih. Pritom, mi­slim na pre­te­ra­no iz­la­ga­nje sun­cu, tj. ope­ko­ti­ne na ko­ži za­do­bi­je­ne od pre­vi­še sun­ča­nja. Na­ro­či­to je va­žno da mla­di ro­di­te­lji zna­ju da ma­la de­ca i be­be ni­ka­ko ne bi tre­ba­lo da u ta­ko ra­nom uz­ra­stu za­do­bi­ju ope­ko­ti­ne od sun­ca, jer je ko­ža or­gan ko­ji pam­ti! Taj ku­mu­la­tiv­ni efe­kat ne­že­lje­nog dej­stva sun­ca je ja­ko bi­tan i to bi tre­ba­lo da svi ima­mo na umu. Zra­če­nje sun­ca, ali i od­la­zak u so­la­ri­jum uti­ču na na­šu ko­žu, na po­sto­je­će mla­de­že i mo­gu da bu­du uzrok pa­to­lo­ških pro­me­na.

Pročitajte i ovo: Kako se rešiti tenzije u vratu i ramenima?

Ka­da bi tre­ba­lo da se obra­ti­mo le­ka­ru?

– On­da ka­da po­sum­nja­te da ne­što ni­je u re­du. Ve­li­ki broj mla­de­ža uka­zu­je da bi oso­ba ko­ja ih ima tre­ba­lo da bu­de opre­zni­ja i da ih če­še­će kon­tro­li­še. Ne­ki mla­de­ži za­hva­ta­ju ve­ću povr­ši­nu ko­že, pa i njih bi tre­ba­lo dr­ža­ti na oku. Ako se ja­ve pro­me­ne na me­sti­ma na kojima ni­je bi­lo mla­de­ža, on­da bi i njih tre­ba­lo kon­tro­li­sa­ti.

Ko­ji zna­ci uka­zu­ju da da ne­što ni­je u re­du s mla­de­ži­ma?

– Pr­vo bi tre­ba­lo da se obra­ti pa­žnja na pro­me­nu bo­je: da li je mla­dež po­sve­tleo ili potamneo. Po­tom je ja­ko bit­no da li se pro­me­ni­la nje­go­va ve­li­či­na, da li on ra­ste i u ši­ri­nu i u vi­si­nu. Za­tim se gle­da­ju nje­go­ve ivi­ce, da li je tu do­šlo do ne­kih pro­me­na. Tre­ba­lo bi obra­ti­ti pa­žnju i na ose­ćaj svra­ba ko­ji se ja­vlja i ko­ji ni­je tre­nu­tan, već tra­je ne­ko­li­ko da­na, po­na­vlja se. Ako se po­ja­vi i ne­ka ra­ni­ca ili kr­va­re­nje, a da ni­je bi­lo po­vre­de tre­ba­lo bi se obra­ti­ti le­ka­ru. Uko­li­ko je bi­lo po­vre­de, ta­ko­đe je do­bro da se obra­ti struč­nja­ku da se prove­ri šta mo­že da bu­de uzrok po­vre­de.

Pročitajte i ovo: Kako da očistimo digestivni trakt

Ka­da bi tre­ba­lo uklo­ni­ti mla­de­že?

– Po­sto­je mla­de­ži ko­ji se na­la­ze na ne­zgod­nom me­stu, na pre­gi­bi­ma ili na me­sti­ma gde mo­gu bi­ti iz­lo­že­ni po­vre­da­ma, ta­da se obič­no sa­ve­tu­je da se uklo­ne, iako su na dermoskop­skom pre­gle­du po svom ob­li­ku i struk­tu­ri sa­svim u re­du. Oni mla­de­ži ko­ji u se­bi no­se ri­zik za pa­to­lo­šku pro­me­nu, ta­ko­đe bi tre­ba­lo uklo­ni­ti pre­ven­tiv­no, jer se ta­ko sprečava raz­voj bo­le­sti. U ovom slu­ča­ju, mla­de­že ukla­nja hi­rurg.

Ko­je su me­to­de za ukla­nja­nje mla­de­ža?

– Za sum­nji­ve mla­de­že je naj­bo­lja me­to­da hi­ru­škog ot­kla­nja­nja i sla­nje na hi­sto­pa­to­lo­ški na­laz. Uko­li­ko se ot­kla­nja­ju mla­de­ži ko­ji su zdra­vi, ali na ne­zgod­nom me­stu, ili ne­ke dobroćud­ne iz­ra­sli­ne na ko­ži, on­da bi mo­gle da se pri­me­ne osta­le me­to­de kao smr­za­va­nje teč­nim azo­tom, elek­tro­ka­u­ter ili ra­di­o­ta­la­sna me­to­da, no to tek po­sle kli­nič­kog pre­gle­da struč­nja­ka ko­ji će vas i po­sa­ve­to­va­ti ko­ja je naj­bo­lja me­to­da.

Pročitajte i ovo: Vitamin D smanjuje rizik od oboljevanja od svih vrsta karcinoma

Šta bi­ste vi sa­ve­to­va­li kao pre­ven­ti­vu?

– Ve­o­ma je va­žno ko­li­ko se i ka­da iz­la­že­mo sun­če­vim zra­ci­ma. Sun­ce je naj­o­pa­sni­je za osobe sa iz­ra­zi­to sve­tlom ko­žom ko­ja la­ko iz­go­ri i te­ško po­tam­ni. Ono što po­zi­tiv­no dobijamo od sun­ca: sin­te­za vi­ta­mi­na D, na­še do­bro psi­hič­ko sta­nje, jer po­zna­to je da sun­ce uti­če i na psi­hu, a to ne zna­či da ne tre­ba da bu­de­mo opre­zni.

Pročitajte i ovo: Umetnost pijenja vode – kako da pravilno hidriramo svoje telo

Svo­je te­lo bi tre­ba­lo da izlaže­mo sun­če­vim zra­ci­ma ka­da su oni bla­gi, od­no­sno uju­tro i to­kom ka­snog po­po­dne­va, a da se skla­nja­mo ka­da je in­ten­zi­tet ul­tra­vi­o­let­nih zra­ka naj­in­ten­ziv­ni­ji i ka­da je sun­če­vo zrače­nje naj­ja­če. Ta­da bi tre­ba­lo da se po­vu­če­mo u hla­do­vi­nu. Tre­ba pod­se­ti­ti i na la­ga­nu ode­ću s du­gim ru­ka­vi­ma ko­ja nas šti­ti i od to­plo­te i od sun­ca. De­cu mak­si­mal­no za­šti­ti i sva­ka­ko bi tre­ba­lo pri­me­nji­va­ti i kre­me za za­šti­tu od sun­ca.