Nekada dan doživlјavamo kao vedar, a drugi put kao tmuran bez obzira na meteorološke prilike.
Šta čini da nam život bude ružičast ili siv, i odakle nam dolazi osećanje sreće? – Mnogo je odgovora na ovo jednostavno pitanje, a jedan od njih, sa stanovišta medicinskih nauka je da nam taj osećaj dolazi od hormona odnosno iz biohemijskih procesa koji su povezani sa neurotransmiterima u mozgu.
O hormonima koji utiču na zdrav i srećan život razgovorala je Marina Jablanov za Dnevnik sa dr Zoranom Todorović, našom mladom lekarkom koja radi na ginekološkoj klinici u Berlinu.
– Većina hormona sreće su i neurostransmiteri što znači da se ili proizvode u centralnom nervnom sistemu ili na njega deluju. Kada bi ih nabrajali onda bi to bili: dopamin, serotonin, endorfin, feniletilamin, noradrenalin (norepinefrin) i oksitocin. Svako od njih ima i neke druge uloge osim da nam proizvodi osećanje zadovolјstva i sreće.

Koliko je važan balans između ovih hormona?
– Veoma. Ne valјa kada nedostaju, ali ni kada ih ima previše. Kao primer bih navela dopamin: ako se ovaj hormon previše luči možemo da imamo sumanute ideje i halucinacije što može da bude odrednica psihoze. S druge strane, nedostatak dopamina u određenim delovima mozga, koji učestvuju u kontroli pokreta, dovodi do Parkinsonove bolesti.
Pročitajte i ovo: Kako hormoni diktiraju promene u organizmu
Dopamin je hormon koji se najčešće vezuje sa anticipiranjem pozitivnog ishoda i sitemom nagrada i kazni. To znači kada mi nešto lepo uradimo, a neko nas pohvali, ili sami sebe pohvalimo izluči se dopamin.
Pročitajte i ovo: Anoreksija – glad za životom
Kada napravimo korak koji nas približava cilјu takođe se luči dopamin. Za ovaj hormon se vezuje i osećanje euforične radosti. Skrenula bih pažnju da manipulisanje ovim sistemom nagrada i kazni leži u psihopatologiji zavisnosti.
Da li biste nam nešto rekli o serotoninu?
– To je hormon koji je najosetlјiviji na hranu: recimo kada jedemo čokoladu, osetićemo zadovolјstvo – e, taj osećaj zadovolјstva se vezuje za serotonin. Ovaj hormon donosi odsustvo briga, vezan je za apetit, utiče na spavanje i seksualno ponašanje.
Luči se u našim crevima i njegov prekusor (jedinjenje koje prethodi drugom jedinjenju) je triptofan, aminokiselina koja se ne stvara u našem organizmu već moramo da je unosimo kroz hranu.
Pročitajte i ovo: Depresija kao neispoljena energija
Namirnice bogate ovom materijom najbrže podižu nivo serotonina i obezbeđuju nam uživanje u hrani. To je razlog zašto više uživamo u slatkišima. Nije čudo što volimo da pojedemo sir, bananu ili čokoladu, jer tada naše telo dobije supstrat od kojeg se formira serotonin.
Pročitajte i ovo: Prolećni umor – beg od realnosti i promena
Veliku povezanost sa serotoninom ima melatonin, hormon koga aktivira sunčeva svetlost. Kada su zimi dani tmurni i nema sunca, tada lјudi najčešće budu depresivni. A kada ima manje serotonina, tada ima manje i melatonina – pa lošije spavamo.
Što više spavamo, stresnih hormona je manje, imuni sistem je bolјi, jer melatonin čuva imuni sistem, a što više ima melatonina to će biti više i serotonina!
Da li serotonin ima veze s pamćenjem?
– Da, on je bitan i kod učenja – jer ako učimo ono što volimo – brže i pamtimo. Ali i ako je neki događaj povezan s negativnom emocijom mi ćemo to takođe zapamtiti.
Pročitajte i ovo: Kako nam nedovršenosti kradu energiju
Mi ne pamtimo događaje, nego naše osećaje koji su vezani za te događaje – pa tako neko sećanje može da nam vrati određen miris ili muzika.

Kakve osećaje budi endorfin?
– Fizička aktivnost oslobađa endorfin i tada imamo osećaj zadovolјstva. Nema te euforije kao kod dopamina. On je endogeni morfin oslobađa od bola i stresa, odnosno on deluje kao sedativ i umanjuje naš osećaj bola.
Pročitajte i ovo: Šta gluten može da učini vašoj štitastoj žlezdi?
Zove se i hormon trkača na duge pruge, jer baš zbog lučenja endorfina maratonci mogu da izdrže taj ekstremni napor. Može da ga aktivira miris lavande i vanile, zatim lјuta hrana, čokolada, a od aktivnosti to je smeh, seks i sve druge fizičke aktivnosti.
Može da se kaže da se endorfin stvara i luči u trenucima sreće, zadovolјstva, pobede.

Kakav je hormon feniletilamin?
– To je hormon o kome se ne zna mnogo, ali ga neki nazivaju molekulom lјubavi. Ukoliko se Kupidonova strela ne umoči u ovaj hormon – neće biti zalјublјivanja. Još dva hormona su zadužena za nastanak lјubavne euforije: dopamin i norepinefrin.
Pročitajte i ovo: Glikemijski indeks – podignite svoju unutrašnju energiju
Zapravo, feniletilamin pomaže oslobađanju dopamina, a on čini da se lepo osećamo, da smo euforični, a norepinefrin stimuliše produkciju adrenalina koji utiče, pored ostalog, da imamo „leptiriće u stomaku” i da naše srce ubrzano lupa.
Pročitajte i ovo: Terapija nadoknađivanja hormona posle menopauze i rizik od bolesti
Kombinacija ove tri supstance dovodi do osećanja lјubavi, uzbuđenosti, blaženstva i sreće. Feniletilamin ne može dugo u kontinuitetu da se luči – zato je zalјublјenost prolazna.

Da li biste nam rekli nešto i o oksitocinu?
– Oksitocin je hormon blažene lјubavi i bliskosti. To je hormon koji se luči posle porođaja i učvršćuje vezu majka – dete, ali je to hormon koji se luči tokom seksa, posle orgazma, pa takođe učestvuje u učvršćivanju partnerskih veza.
Pročitajte i ovo: Prednosti i mane ljubavne veze sa značajno starijim ili mlađim partnerom
Oksitocin vezuje lјude – kada pripremamo hranu za porodicu ili prijatelјe, on se takođe luči. Pod njegovim dejstvom mi se osećamo razneženo, raspilavlјeno, blaženo.
Pročitajte i ovo: Zašto se žalimo, čak i kada nam dobro ide
To je hormon koji pospešuje kontrakcije u karlici i često se koristi u ginekologiji kod indukcije ili stimulacije započinjanja porođaja, ali i posle porođaja da bi se materica brže kontrahovala i vratila na svoju uobičajenu veličinu. On se luči i tokom dojenja deteta.

Šta se dešava kada je nivo oksitocina nizak?
– Bez njega bi naš život bio mehanički: dete sa niskim nivoom oksitocina se igra samo i ne oseća nedostatak zbog toga. Odrasle osobe često žive same i ne vole rad u timu i svaki kontakt im je problem.
Pročitajte i ovo: Za koje žene brak nije dobar izbor?
Imaju ozbilјni pogled, sa retkom ekspresijom emocija, lako se iritiraju i nemaju trenutke intenzivne radosti, niti interesovanje za druge i slabo su empatični, imaju malo socijalnih kontakata, nemaju bliske prijatelјe, ne osmehuju se, oči im ne sijaju, imaju bolove u mišićima i tetivama…
Pročitajte i ovo: Perfekcionizam – glad za prihvaćenošću i ljubavlju
Generalno smanjen prag za bol, često difuzan bol u grudima, poremećaj sna, nemogućnost doživlјaja orgazma kod žena ili erektivna disfunkcija kod muškaraca. Postporođajna depresija može biti uslovlјena niskim nivoom oksitocina.
Pročitajte i ovo: Kako da vežbanjem svesnosti povećamo osećaj zadovoljstva životom
Kako ga na prirodni način aktivirati – jednostavno – maženjem, grlјenjem i polјupcima. Deca koju su tokom odrastanja mazili i grlili zadržavaju dobar odnos s porodicom. Sama pomisao na lјude koji su vas mazili odmah izaziva lučenje oksitocina!

Da li i na koji način možemo uticati na lučenje hormona sreće?
– Sve ono što nam izaziva osećaj prijatnosti, sreće, zadovolјstva, blaženosti utiče i na lučenje ovih hormona. Znači, naši odnosi sa drugim lјudima, negovanje bliskosti sa drugim lјudima, potom hrana – jer mnogi sastojci u hrani utiču da se stvaraju hormoni sreće.
Pročitajte i ovo: Kako snovi mogu da nam pomognu u rešavanju svakodnevnih problema
Fizička aktivnost, masaža, zagrlјaji (najmanje 12 dnevno), polјupci, maženje, boravak na suncu i u prirodi, zatim spavanje i san su takođe uslov za zdrav i srećan život. Uživajte partnerstvu, zajednici, u hobiju, pevanju, plesu…
Pročitajte i ovo: Zašto je ženama malo potrebno da se mnogo vežu?
Prihvatite stvarnost i pozitivan stav prema životu i to da smo podržani i da je sve što se dešava za naše dobro. Odredite svoje cilјeve i malim koracima ih postižite – osetićete se dobro svaki put posle i najmanjeg postignuća.
Okružite se mirisima, muzikom – sve to ima uticaja na osećanje sreće i zadovolјstva i naravno na lučenje hormona sreće. Velike istine su uvek jednostavne!