Istina koju mnogi ne vole da čuju: problem često nije u vašoj volji – već u dijetama.

Restriktivne dijete obećavaju brze rezultate, ali naše telo nije mašina koja poslušno prati plan iz časopisa. Kada naglo smanjimo kalorije, organizam se brani: usporava metabolizam, pojačava osećaj gladi i čuva svaku rezervu energije. Zato se izgubljeni kilogrami tako često vraćaju.

Gojaznost nije samo pitanje hrane. Ona je priča o hormonima, stresu, snu, emocijama i načinu života. A rešenje gotovo nikada nije ekstremna dijeta, već dugoročna promena navika i razumevanje sopstvenog tela.

Pročitajte i ovo: Može li od grčkog jogurta da se smrša? Istine i zablude!

Ponekad najveći korak ka zdravlju nije još jedna dijeta – već odluka da prestanemo da ratujemo sa sopstvenim organizmom.

Koliko puta ste započeli novu dijetu sa čvrstom odlukom da je ovog puta – stvarno poslednja?

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o aditivima u pekarskim proizvodima

I koliko puta se ista priča završila isto: nekoliko izgubljenih kilograma, kratkotrajni osećaj pobede, a zatim polagani povratak svega što ste izgubili, često uz još koji kilogram viška.

Istina koju mnogi ne žele da čuju jeste da problem često nije u vašoj disciplini, već u samom konceptu dijeta. Naš organizam je mnogo složeniji od jednostavne računice kalorija i restrikcija.

Pročitajte i ovo: Crvena hrana pomaže u mršavljenju – šta jesti i kako funkcioniše

Kada ga izgladnjujemo, on ne sarađuje – on se brani. Upravo zato sve više stručnjaka upozorava da borba protiv gojaznosti ne počinje u tanjiru, već u razumevanju biologije tela, psihologije apetita i načina na koji moderni način života menja naš metabolizam.

Psihološki faktori gojaznosti

Gojaznost je najčešće posledica preteranog unošenja hrane, a ne drugih uzroka, kao što su nasleđe, hormonski poremećaj i drugo. Gojazni ljudi su gojazni zato što imaju naviku da previše jedu, naviku sa dubokim emocionalnim korenima.

Pročitajte i ovo: Umetnost pijenja vode – kako da pravilno hidriramo svoje telo

diet-695723_1280

Mnogi ljudi sa dubokim osećanjem nesigurnosti doživljavaju sebe kao svesnost – »stvarno ja« – sakriveno unutra u šupljini tela.

Pročitajte i ovo: Kako da se pravilno hranimo tokom proleća

Oni pokušavaju da otklone strahove i nesigurnost ispunjavanjem ovog praznog prostora hranom, što ih čini potpunijim. Masno tkivo im daje osećanje identiteta i postojanja.

Pročitajte i ovo: Šta je, zapravo, kafa bez kofeina?

Ljutnja i bes su neprihvatljiva osećanja za mnoge, naročito žene i često se ne izražavaju direktno. Ova osećanja, međutim, stvaraju unutrašnji nemir koji čini da žudimo za hranom.

Za druge, usamljenost, gubitak i bol se za trenutak prekrivaju za vreme jela, a hrana postaje bekstvo, uteha, trenutni zaborav.

Pročitajte i ovo: Jednostavni recepti za domaće napitke za detoksikaciju

Hronično gojazni ljudi koriste hranu kao narkotičku drogu, ali kao i svi zavisnici, zavisnik od hrane oseća se veoma krivim, od čega se brani dijetama i postom.

Prisilni unosilac hrane doživljava rascep između »dobre« osobe koja gladuje i »loše« koja se puni hranom.

Pročitajte i ovo: Pet različitih vrsta keto dijeta

Nažalost, iako jede do tačke bola, zavisnik od hrane oseća se tako krivim da ne može da oseti ni jedan zalogaj. On jede brdo hrane ali u tome ne uživa i tako uvek ostaje nezadovoljan.

Zašto dijete ne deluju?

Pročitajte i ovo: Emotivno prejedanje

Osoba koja neurotićno jede nije u kontaktu sa pravom gladi, stomačnom gladi. Ona jede zbog nervoze, anticipacije kasnije gladi i zbog »gladi usta« (»Ne osećam glad u stomaku, ali moram nešto da imam u ustima«).

Pročitajte i ovo: Zašto je dobro da jedemo čokoladu?

Dijete ovo dalje komplikuju. Gubi se kontakt sa iskustvom gladi i sposobnošću da se ona zadovolji, jer jedete prema veštačkom standardu, odnosno, kalorijama, a ne prema zahtevima tela. Rezultat je prekid dijete i unošenje u telo svega šta može da se vidi, jer ne može da se podnese lišavanje.

Pročitajte i ovo: Što više jedete ove namirnice više mršavite

Stalna klackalica telesne težine zbog smenjivanja dijete i povlađivanja hrani može da poremeti energetsku ravnotežu tela na fizičkoj i praničkoj ravni. Ovo utiče na nerve, žlezde i enzime, i može da dovede do pogrešnog funkcionisanja centra gladi u mozgu, koji nas obaveštava da prekinemo uzimanje hrane kada smo je uzeli dovoljno.

Pročitajte i ovo: Trodnevna dijeta za lifting lica i eliminaciju toksina iz kože

Način da se obezbedi unutrašnja popunjenost koju tražimo u hrani, može da se ostvari jedino emocionalnim isceljenjem vođenim stručnom palicom psihoterapeuta, ali ne zbog smanjenja težine, već zbog otkrića svog Ja, svog Sopstva.

Pročitajte i ovo: Sve čari Adamski dijete

Smanjenje telesne težine dolazi spontano kada uspostavimo emocionalni balans.