Dobre navike, stečene u detinjstvu, protežu se na čitav život. Zato je veoma važno edukovati i roditelje i decu koje su to zdrave navike da bi naše potomstvo odraslo u zdrave i sposobne ljude.

No, dešava se, da prezaposleni roditelji dopuštaju deci da previše sede ispred TV ekrana, kompjutera ili tableta. Deca postaju i fizički i mentalno pasivna, što se i te kako odražava na njihov razvoj. Primetno je da su deca postala gojaznija, nespretnija i tromija. Nevolja je i što im od malih nogu roditelji uskraćuju fizičku aktivnost, pa ih voze u kolicima kada su već davno prohodali.

CRW_9506[1]
Saša Plećević alias dr Feelgood
Danak izmenjenom načinu života predstavlja i to da se deci sve više udovoljava na njihovu štetu, pa je na stolu mnogo ređe sveže povrće i voće, a mnogo češće slatkiši i grickalice, kaže dr Saša Plećević, u razgovoru sa Marinom Jablanov, za Dnevnik.

Svojevremeno je poznati kuvar Džejmi Oliver pokušao da promeni sistem ishrane dece u Britaniji i da im umesto previše kalorične i nezdrave hrane ponudi nutritivno bogatiju i raznovrsniju ishranu. Taj pokušaj je propao. Naš borac za zdrav život dr Saša Plećević, poznatiji kao dr Feelgood, osmislio je program „Zdravo dete”, kao preventivu gojaznosti, kardiovaskularnih i raznih drugih bolesti koje mogu da nastanu u kasnijem dobu. Program je ujedinio edukaciju dece i roditelja i povezao zdravu ishranu sa fizičkom aktivnošću.

Koji je uzrast dece najpogodniji da bi se usvojile zdrave navike?

– Nikada nije prerano da se započne s usvajanjem zdravih navika i edukacijom o važnosti fizičke aktivnosti. Studije pokazuju da većina dece koja se bave sportom i fizički su aktivna u detinjstvu, zadrži takve navike i kasnije kad odrastu. Fizička aktivnost ima pozitivan učinak na razvoj – deca koja se od malena bave nekom sportskom aktivnošću, već u ranoj životnoj dobi razvijaju radne navike i samodisciplinu. Sa druge strane ona ima pozitivnu ulogu i u emocionalnom razvoju dece budući da olakšava i proces njihove socijalizacije. Suprotno, neaktivno detinjstvo, može ozbiljno da naruši zdravlje kako dete postaje starije.

Koliko je bitno da deca u ranom uzrastu usvoje zdrave navike?

– Veoma, jer navike stečene od ranog detinjstva ostaju za čitav život i teško se menjaju. Redovna fizička aktivnost je najbolji čuvar zdravlja. Kroz ovaj program deca stiču i samopouzdanje, upoznaju prijatan osećaj uspeha i socijalizuju se. Deca se uče pravim vrednostima i zdravom načinu života koje pomaže sprečavanju i kontroli rizičitih oblika ponašanja kao što su pušenje, alkoholizam i zloupotreba psihostimulativnih supstanci i narkotika.

Vaš program se zove „Zdravo dete”, na kakvim osnovama počiva?

– Moj program ima šest ciljeva. Prvi je borba protiv dečije gojaznosti. Naime, preko 17 procenata dece u Srbiji je gojazno, a gojaznost je faktor rizika u starijem dobu za infarkt, šlog, dijabetes, karcinom. Drugi cilj je borba protiv agresivnosti, jer je primetno povećana agresivnost. Treći, veoma važan cilj je borba protiv deformiteta. Nažalost, preko 80 odsto dece u našoj zemlji ima neki deformitet ili neku naznaku deformiteta, što je priznaćete, veoma zabrinjavajuće.

Dr Saša Plećević
Dr Saša Plećević

Koji su ostali ciljevi vašeg programa?

– Četvrti cilj ovog programa je borba za bolju kordinaciju pokreta, dok petim ciljem otkrivamo kojim je sportom najbolje da se dete bavi – to je put do budućih šampiona. Poslednji cilj, ali ne i manje važan je edukacija roditelja o pravilnoj ishrani dece dok i decu učimo šta je to zdrava ishrana, koje su to zdrave navike i kolika je važnost higijene za zdrav način života.

Koliko su deca prijemčiva za ovakvu vrstu programa?

– Deci se ili svidiš ili ne svidiš. Ja pokušavam kroz igre, kvizove znanja i kroz spremanje zdravog obroka, da im sve to približim na zanimljiv i njima prilagođen način.

Koliko je važno da i roditelji shvate izuzetan značaj fizičke aktivnosti za razvoj deteta?

– Veoma je važno, jer fizička aktivnost, svestrane i redovne vežbe nespecifično podstiču adaptaciju organizma na spoljne i unutrašnje stresove, na razvoj funkcije lokomotornog sistema (koštano-zglobni mišićni sistem), na porast kapaciteta kardiorespiratornog sistema (srca i pluća), na razvoj kapaciteta srčanog mišića i srčanih arterija. Redovna fizička i sportska aktivnost vrlo povoljno utiče i na opšti metabolizam, pri čemu se sprečavaju bolesti koje mogu da nastanu u kasnijem dobu.

Koliko bavljenje sportom ili nekom drugom fizičkom aktivnošću, po vašem mišljenju, može da smanji sve veću agresivnost dece?

– Fizička aktivnost bitan je deo funkcionisanja svakog deteta, jer na taj način kod njih dolazi do smanjenja neproduktivne aktivnosti i hiperaktivnosti, povećanja pažnje, socijalizacije i spremnosti za učenje novih zadataka. Takođe fizičkom aktivnošću smanjuje se i reguliše destruktivno, agresivno i autoagresivno ponašanje. Svemu ovome treba dodati i razvijanje drugih dobrobiti, kao što su čvrsta volja, istrajnost, harmoničnost u odnosima, plemenitost, što je takođe značajno.