Naš život se odvija u ciklusima, uopšte uzev, pa tako i kada je u pitanju spavanje.

Prelazimo naizmenično iz budnog stanja u stanje spavanja i obrnuto. Stanje spavanja se, takođe, sastoji iz različitih faza. Nesanica može biti povezana sa mnogim uzrocima. Na primer, prevelika aktivnost tokom dana može dovesti do problema sa opuštanjem, koje je neophodno da bi se utonulo u san, zdravstveni problemi, stres, depresija.

Danijela Stojanović, klinički psiholog i psihoterapeut, PS Kontrapunkt

Pročitajte i ovo: Na koji način vežbe vraćaju sreću u naš život

Nesanica može imati mnoge posledice, kako po fizičko, tako i po psihičko zdravlje. Reći ću nešto o psihološkim uzrocima poremećaja procesa spavanja, odnosno, nesanice. Razlog ovoga može biti otpor da se dođe u kontakt sa nesvesnim sadržajima, sa kojima se, inače, dolazi u kontakt tokom sna.

Nesvesni sadržaji sa kojima dolazimo u kontakt tokom sna mogu biti problematični za našu ličnost, tj. za njene granice. Jedna od tih granica je granica između budnog stanja i stanja spavanja – granica između jave i sna.

Pročitajte i ovo: Skrivena lica depresije – nasmejana depresija

Granice su procesi koji, sa jedne strane, razdvajaju ono što doživljavamo kao svoje “ja” od onoga što tako ne doživljavamo. Sa druge strane, granice su procesi koji omogućuju kontakt između “ja” i “ne-ja”.

Pročitajte i ovo: Gde da nađem lek kad srce zaboli

Granica između jave i sna je jedan od takvih procesa. To znači da ovaj proces, proces uspavljivanja, kao i proces buđenja, određuje našu ličnost, određuje šta ćemo smatrati svojim “ja”-java, a šta ne- san. On, takođe, omogućava i kontakt sa intrapsihičkom sredinom, okruženjem, tj. sa onim psihičkim sadržajima koje ne doživljavamo kao deo svoje ličnosti (kontakt između “ja” i “ne-ja” – kontakt između jave i sna).

Pročitajte i ovo: Tranfer i kontratransfer

Razlog zašto neki psihički sadržaji ostaju “sa one strane granice” (u “ne-ja”) je što nam ne prija da na njima temeljimo svoj identitet, svoju ličnost. Postoji razlog zašto nam to ne prija, zašto nam ne prija da budemo takva osoba. Gajimo neku predrasudu prema “takvim” ljudima. Nekada nam je čak neprijatno da budemo u kontaktu sa “takvim” ljudima. To ima svoje intrapsihičke uzroke.

Pročitajte i ovo: Kako da pokrenemo energiju zimi

Problemi na granicama sa drugim ljudima odražavaju probleme na intrapsihičkim granicama. Dakle, ako nam ne prija da budemo sa “takvim” ljudima, to je zato što nam ne prija kontakt sa takvim psihičkim sadržajima. Ne samo da nam ne prija da na njima gradimo svoj identitet, nego nam ne prija ni da budemo u kontaktu sa njima. To je, dakle, problem na nekoj od granica između “ja” i “ne-ja”. Jedna od tih granica je granica između jave i sna.

Pročitajte i ovo: Zašto je prvi brak uspešniji od drugog

Pošto su granice proces, a ne stanje, tako je i ovo problem u procesu. Problem u našem pristupu psihičkim sadržajima. Tako je i rešavanje ovog problema proces. Taj proces počinje tako što prestajemo da pravimo dodatni problem.

Pročitajte i ovo: Strast kao (ne)prijatelj partnerske ljubavi

Bez obzira na to koji je uzrok nesanice, ako tu nesanicu ne prihvatamo, time pravimo dodatni problem. Što joj se više odupiremo, to veći problem pravimo. Nesanica kao takva može biti veoma neprijatna i frustrirajuća. Najbolje što možemo da uradimo u takvoj situaciji je osetimo koliko nam je neprijatno i koliko smo frustrirani zbog toga što ne možemo da spavamo.