Povremeno mi se dešava da se ugojim.

Moja prva reakcija obično bude da nađem neku efikasnu dijetu. Ali svaka dijeta koju sam do sada držala je propala. Uspevala sam da smršam tek kada bih sagledala i širi kontekst, i kada bih uvidela kako je došlo do toga da se ugojim. Kada znamo kako dolazi do nečega, možemo da preduzmemo odgovarajuće korake da do toga ne dolazi.

Danijela Stojanović, klinički psiholog i psihoterapeut, PS Kontrapunkt

Naravno, uvek se ispostavi da jedem više hrane nego što mi je potrebno, što bi se reklo: “Od čega sam sita, od toga sam debela”.

Pročitajte i ovo: Da li je zavisnost odgovor na traumu? Najviše nas boli ono što nismo mogli da promenimo!

Pravo pitanje je zašto jedem više nego što mi je potrebno.

Ono što  bih mogla da izdvojim kao dešavanja psihološke prirode u periodima gojenja su neki moji unutrašnji konflikti i velika napetost koju tada osećam. Kada god sam napeta i kada mi se čini da to ne mogu da podnesem, posežem za hranom.

Pročitajte i ovo: Tek kad prođeš proces raspadanje ega, možeš da doživiš ljubav

Kada postoji sukob, bilo aktuelni ili iz prošlosti, između dve potrebe ili između neke potrebe i elementa iz spoljašnje sredine, govorimo o unutrašnjem konfliktu.

Pročitajte i ovo: Na kakve muškarce su slabe jake žene?!

Kawin Harasai

U geštalt terapiji ovo se smatra suštinom neuroze. Taj sukob nije nešto negativno. Naprotiv, on se smatra kompatibilnim sa razvojem ličnosti, čak sredstvom pomoću kojeg se taj razvoj odvija. Tok sukoba, njegove suprotnosti, sredstva koja su u njemu upotrebljena i mogućnosti koje su isprobane, kao i niz drugih informacija, su važni za dalji razvoj ličnosti i razvoj njenog komuniciranja sa okolinom.

Pročitajte i ovo: Trodnevna dijeta za lifting lica i eliminaciju toksina iz kože

Najbitnija posledica ovog sukoba je rešenje. Ono dolazi na kraju i predstavlja nastajanje novog, kreaciju. Ovo sačinjava promenu, mogućnost razvoja i sam razvoj.

Pročitajte i ovo: Tajna seksualne želje u dugim vezama

Dakle, postojanje unutrašnjeg sukoba samo po sebi ne bi trebalo da ima neke manifestacije kao što je neželjeno gojenje.

Pročitajte i ovo: Emotivno prejedanje

Ipak, do ovoga može doći ako ne dozvolimo sebi da osvestimo svoj unutrašnji konflikt, ako ga prekidamo.

Ako dođe do prevremenog mira tako što se konflikt prekida, nema mogućnosti za postizanje rešenja i nastajanje novog.

Pročitajte i ovo: Zašto je dobro da jedemo čokoladu?

Pored toga, skloni smo da se otuđujemo od svojih potreba. Želeći da isključimo bol iz svog iskustva, isključujemo i radost. „Organizam zna najbolje šta i kako treba“( F. Perls, osnivač geštalt psihoterapije), ali je potrebno da ponovo doživimo sebe da bismo iskoristili kapacitet za samoregulaciju koji imamo.

Pročitajte i ovo: Pet različitih vrsta keto dijeta

Da bismo omogućili svom organizmu samoregulaciju, potrebno je, dakle, da osvestimo delove ličnosti od kojih smo se udaljili ili kojih nismo svesni. Do preteranog uzimanja hrane koje dovodi do gojenja dolazi u trenucima kada smo napeti, ne slušamo šta nam telo kaže, već hranom “zatrpavamo” svoje “emotivne rupe”.

Emily Ziegelmeyer

Tek kada postignemo svesnost o ovome, držanje neke dijete može dati rezultate.

Pročitajte i ovo: Što više jedete ove namirnice više mršavite

Često se, čak, dešava da tada nije više ni potrebno držati dijetu, naš organizam sam reguliše optimalnu težinu.

Pročitajte i ovo: Sve čari Adamski dijete

Inače, držanje dijete bez osvešćivanja njenih psiholoških uzroka predstavlja veliko lišavanje i frustraciju. Ako smo se ugojili iz psiholoških razloga, onda je gojenje naš pokušaj rešavanja nekih problema. Iz nekih razloga nam nije bio dostupan drugi. Ako ga sebi uskratimo, a da ne nađemo drugi način ili rešimo problem, nijedna dijeta ne može dugoročno uspeti, već će samo predstavljati atak koji vršimo prema sebi.