Živeti vs preživeti praznike

„Nova godina će, razume se, stići i onima koji je ne budu čekali. Međutim, sva čar i jeste u čekanju, a ne u Novoj godini. Lepo je čekati nešto u šta ste sigurni da će doći. Čekali smo u životu razne stvari, to svi znamo, a uvek su nam i sigurno dolazile samo nove godine,“ rekao je jednom davno naš divni poznavalac ljudske duše, njenih malenih padova i uspona, Duško Radović.

Bojana Glusac dekolte
Bojana Glušac, psihodramska psihoterapeutkinja i osnivač PED metode

Moram priznati, uhvatilo je i mene ovih dana. I ja sam jedna od tih. Naviru uspomene, mirisi iz detinjstva prepliću se sa ovim sada, odjednom, tragam za onim receptima koje je nekada davno moja majka ili baka spremala, nekako spontano preturam po kutiji sa porodičnim fotografijama. Istovremeno, izbegavam, mogla bih reći „u velikom luku“ da se vraćam na obećanja data sebi prošle ili pretprošle godine. „Žuljaju“ me rezimiranja, podvlačenja crte, novi projekti, a onda, odjednom, nalet dobre energije, zadovoljstvo mi je da planiram poklone, naročito onim najmlađima koji još uvek nisu zaboravili da se iskreno obraduju.

Meni je neophodno da sve ovo otrgnem od besmisla jurcanja, navika, obaveza. I razmišljam kako? Verujem da postoji način, i da je tu, na dohvat ruke.

Pre nego nastavim dalje u traganje za rešenjem, imam dve napomene:

  • Ukoliko ste osoba koja autentično ne mari za sve ovo (a znam nekoliko takvih), ne čitajte dalje, nema potrebe. Kao prvo, imate prava na takav pristup i kao drugo, verovatno ste sebe već zaštiti od raznih emocionalnih izazove koje ovi dani mogu da donesu.
  • Ukoliko ste neko ko već uveliko uživa u svemu ovome, raduje se i uspeva da iz svega „probere“ samo ono što prija, leči i nadahnjuje – vama ovaj tekst takođe nije potreban. Doduše, možda dobijete neku novu ideju, ali (ako mene pitate) radije bih da ne izgubite svoju, ona je mnogo vrednija.

Dakle, na dalje putovanje krećemo mi koji smo ovih dana i srećni i tužni.. i stalo nam je, i drago nam je zbog toga, a nekada bismo radije da nije… mi koji razmišljamo kako da usrećimo druge, a treba nam podsetnik da to isto učinimo i za sebe.

Kada bih mogla svima nama da napravim jedan psihološki novogodišnji paketić, spakovala bih unutra sledeće poklone. Prvi od njih je:

Smanjenje stresa

Verujem da svi imamo iskustvo besomučnog trčanja  – nabavke, pokloni, spremanje kuće, haos u gradu, gužve, popusti, obaveze, porodica i sl.

Šta sa tim?

Nedavno sam naišla na jedno istraživanje obavljeno u Americi na uzorku od preko 30.000. ispitanika, podeljenih u 3 grupe. U prvoj su bili oni koji su smatrali da su izloženi velikom stresu i da im to šteti. U drugoj oni koji smatraju da jesu izloženi stresu, ali da ih to motiviše da budu hrabriji, snalažljiviji i da iz takvih situacija uče i razvijaju se. U trećoj su bili oni koji nisu prepoznavali bitan nivo stresa u svom životu.

Nakon određenog vremena, došli su do (za mene) iznenađujućih rezultata. Najmanje negativnih posledica stresa su imale osobe iz druge grupe! Zanimljivo, zar ne? Međutim, kada se bolje razmisli, i logično je.

Nema potiskivanja realnosti koja može da se potkrade trećoj grupi ili pojačavanja težine koju prati prvi stav.

Eh, da je to tako jednostavno, verovatno bismo svi već unaokolo šetali deleći samo zagrljaje i cveće. Sistem vrednost je nešto što se u razvoju čoveka poslednje definiše, i to onda kada je naš mentalni aparat već dobro opremljen raznim veštinama. U toj tačci mi umemo da opravdavamo svoje stavove, da ih racionalizujemo, da se opiremo promeni. Svako je moguće uticati na to, samo je potrebno uložiti izvestan napor, vreme i energiju.

Na sreću, postoji prečica.

A da bismo je razumeli, potrebno je da se na trenutak osvrnemo na nivo tela i onoga što stres čini stresnim. Među glavnim krivcima je hormon kortizol, što je on viši to je loš uticaj na naše zdravlje jači, i obrnuto.

Nasuprot njemu, postoji čitava plejada raznih sistema odbrane, među kojima je meni najinteresantniji oksitocin. Hormon dodira, negde ga zovu i hormon maženja, socijalni hormon. Što je on viši u telu, to se kortizol automatski smanjuje. Sem što nas pokreće na kontakte i druženja, istraživanje pokazuje da je najviši onda kada pomažemo nekome kome je pomoć neophodna (to je razlog zašto stres izazvan ranim fazama roditeljstva, kada je detetu potrebno najviše nege, u najvećem broju slučajevi ni na koji način ne šteti).

Dakle, uradimo neštvo jedni za druge i izbegnimo moguću zamku prazničnih dana.