Anksioznost je mentalni poremećaj kod kojih je anksioznost vodeći simptom.

Anksioznost je nejasna strepnja, strah bez očiglednog spoljnog povoda, strah od sebe samog, od unutrašnjih a ne spoljašnjih pretnji koje ga mogu samo isprovocirati.

Ljiljana Maldaner, psihološki savetnik i psihoterapeut pod supervizijom

Koja je razlika između anksioznosti i straha?

Strah  je direktni, fokusirani odgovor na specifičan događaj ili objekt koji preti integritetu individue, izvor opasnosti je objektivan, odnosno, postoji svest o izvoru opasnosti.

Pročitajte i ovo: Šta se krije iza osećaja beznačajnosti, neadekvatnosti i beznađa

Anksioznost nije fokusirana na specifični događaj ili objekat.

Osoba nije svesna pravog izvora neprijatne emocije, ta emocija je pomerena sa izvora na drugi događaj ili objekat.

Normalan strah:

  • motiviše
  • pomaže da se nosimo sa stresom
  • obezbeđuje opstanak
  • normalna zabrinutost

Pročitajte i ovo: Praktične vežbe za povećanje osećaja zadovoljstva životom

Patološki strah :

  • inhibira
  • problemi u funkcionisanju
  • anksioznost
  • patološka zabrinutost

Šta je anksioznost?

Gap?

Gap – predstavlja stalni doživljaj opšteg, sveprožimajućeg, slobodnolebdećeg straha, uz motornu i psihičku napetost, hiperaktivnost vegetativnog sistema. Ovde anksizonost „slobodno“ lebdi i trajno je pristuna. Stalno pristuna anksioznost uz strepnju da će se nešto loše dogoditi, kreće sa osećanjem zabrinutosti i strepnje kojoj osoba u početku ne pridaje pažnju, često im prethode stesna događanja.

Pročitajte i ovo: Recept za dobro raspoloženje – kako da popravite loš dan

Ali..

Ali, nije svaka anksioznost loša ili patološka.

Da bi anksioznost bila klasifikovana kao patološka kod osobe mora biti izražena druži vremenski period, jačeg inteziteta i da je ometa u vršenju svakodnevnog života.

Stanje straha je normalnoza svakog od nas, služi nam kako bi očuvali život i drži nas u stanju pripravnosti kako bi odragovali na opasnost.

Pročitajte i ovo: Strah od napuštanja umesto ljubavi

Lično iskustvo

Na moju sreću ne patim ni od anksioznosti ni od depresije. Bila sam u depresivnoj poziciji i tokom 2016. imala sam par anksioznih napada i jedan paničan napad. Mogu reći da iskustvo u doživljaju anksioznosti nije bilo prijatno ali mi je pomoglo da bolje razumem prijatelje i klijente koji imaju anksioznost i/ili panične napade.

Pročitajte i ovo: Neodoljiva privlačnost manipulatora

Ono što je meni pomoglo u tom periodu je to što sam u tom trenutku shvatila da se radi o anksioznosti i što sam imala „alat“ u ruci koji mi je pomogao da lakše shvatim šta mi se događa i na koji način da pristupim sebi. Pre doživljaja napada, znala sam da mi je period stresan i da sam verovarno potisnula gomilu osećanja koja su pratila celokupan period u kome sam bila.

Koraci kroz anksioznost

U narednim redovima sa vama ću podeliti tehniku koja je meni pomogla i tehniku koju često koristim u radu sa klijetnima. Najbolje bi bilo da pitanja i odgovore zapisujete u dnevnik  kako bi kasnije mogli da im se vratite, možda ih sagledate iz novog ugla i steknete uvid koji vam je dotle bio zamagljen.

Pročitajte i ovo: Volite li one sa kojima živite? Kako se osećate dok ste kod kuće sa partnerom?

  1. Šta će se desiti?
  2. Čega se toliko plašim?
  3. Šta me tečno plaši?
  4. Kako izgleda naš strah? (opišite sebi u detalje kako to izgleda, npr. kao kada biste glumcu ili glumici pokazivali i pričali kako treba da izgleda kada glumi vaš strah)
  5. Dozvolite sebi da osetite, zapišite ta osećanja
  6. Posle par dana, vratite se i pročitajte odgovore i ponovite vežbu.

Kao što vidite svako od nas ima dobre i loše dane, niko od nas nije zaštićen i svakome može da se dogodi da u nekom momentu nas prevlada situacija, sve su to borbe sa kojima se svako od nas susreće.

Anksioznost je među najčešćim poremećajima, iz toga ne zaboravite da niste sami.

Pratite SITO&REŠETO i na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter