Nekim knjigama se vraćam po nekoliko puta.

Nekim knjigama po nekoliko puta, pojedinim ljudima, nikad. Knjige, posebno one koje ti se sviđaju, nikada te ne izdaju. Iz njih, čitajući ih više puta, u različitom životnom dobu, iz istog sadržaja možeš izvlačiti nove pouke, sve bolje spoznajući samog sebe.

Aleksandra Prica

Kada pročitaš neke ljude, iako ti dođe da se kazniš što si uošte traćio vreme čitajući ih, ne treba da se kaješ. Treba samo da prevrneš poslednji list, zaklopiš korice i odložiš na istorijsku policu.

Pročitajte i ovo: Lako mi je da oprostim drugima, ali kako da oprostim sebi?!

Ako rešiš ponovo da čitaš ono što već znaš, očekujući da  otvaranjem iste knjige nađeš drugačiji sadržaj, nemaš više pravo ni na žalbu, ni na reklamaciju. Za prvi put, nemaš razlog ni za kajanje. Za svaki naredni, radi šta hoćeš, samo ponesi odgovornost za sopstvene postupke. Nemaju drugi ljudi ramena da bi tebi služila za sopstveno oplakivanje, samo zbog toga što uporno (ne) čitaš neke ljude.

Pročitajte i ovo: Kako to da se neko nikada ne preboli?!

Jedna od mojih „povratničkih“ knjiga je roman „Paviljon žena“, od Perl Bak. Prvi put sam je pročitala kada sam imala 15 – 16 godina. Dopadala mi se, samo nisam mogla da je razumem onako dobro, kao kad sam je čitala desetak godina kasnije.

Pravo otkrovenje i kompletna spoznaja, usledili su kada sam je čitala treći put, u svojoj 38. godini. Sasvim logično, kada roman počinje na dan proslave 40. rođendana glavne junakinje. Kažu, da pre zore ne sviće, pa u skladu sa tim, ne vredi čitati gradivo unapred. Koliko god IQ bio visok, teško da može da zablista u svoj svojoj raskošnosti, bez iskustva.

Pročitajte i ovo: Za žene koje bi sve uradile za svog muškarca

„Paviljon žena“, odnosno, neki njegovi citati, osim što su razrešili pojedine dileme i odgovorili na pitanja o koja sam se godinama saplitala, razvezali su Gordijeve čvorove koji su se predugo grčili u meni i jasno mi ukazali putokaze. Moje. Možda oni nisu samo moji?! Može biti da sam jedna od onih, koja mora da prođe tim putem.

Pročitajte i ovo: Koje greške u ljubavi žene najčešće prave? I zašto?!

Kada imaš jasnu spoznaju o svrsi svog puta ili neke misije, koliko god ona trnovita bila, ne pada ti teško jer ideš ka svome cilju.

Pročitajte i ovo: Kako da ostvarimo vezu u kojoj ćemo se osećati kao celovita ličnost i slobodno voleti?

Zbog toga sam rešila da omiljeni citat iz ovog romana, podelim sa onima koji nisu čitali, a možda im je samo taj citat nedostajao da spoznaju, da nisu jedini i usamljeni dok lupaju glavom u zid, ne uspevajući da shvate zbog čega loše prolaze u međuljudskim odnosima, sa onima kojima su samo činili dobro. Koje su samo voleli. Kojima su samo pružali, a zauzvrat su dobili sve, samo ne ono što su očekivali. Evo citata.

To pitanje uma, um je tako veliki dar i tako težak teret. Um, više nego siromaštvo i bogatstvo, deli ljudska bića na dva nejednaka tabora i stvara im prijatelje i neprijatelje. Glupa osoba plaši se umna stvora i mrzi ga. Ma kolika bila dobrota umnog stvorenja, ono mora znati da njome neće zadobiti ljubav osobe čiji je um manji od njegovog.

Pročitajte i ovo: Žene se zaljubljuju u junake, a muškarci u sfinge

Citat je deo dijaloga između svekra i snaje – glavne junakinje, sa početka njenog braka sa njegovim sinom. Iskusni, mudri starac je spoznao i um i karakter oboje mladenaca, pa je citirani deo njegovog izlaganja bio svojevrsno upozorenje snaji koju je cenio. Iako mlada, duboko je spoznala poruku koja ju je pomalo i plašila, ali se nadala da svekar baš i ne mora biti u pravu. Iskustvo je demantovalo nadu, pa je na dan svog 40-tog rođendana, rešila da pokuša da promeni svoj život, onako kako je mislila da je najbolje u tom trenutku, u skladu sa vremenom i tradicijom.

Pročitajte i ovo: Koje kvalitete ima pravi zavodnik?

Ni ja nisam obratila pažnju na ovaj citat u svojoj 16. godini, jer sam verovala da se dobro dobrim vraća. Vraća se, ali samo kada imate posla sa ljudima koji su jednaki vama ili jači od vas. Ne po statusu, staležu, materijalnom bogatstvu. Samo u slučaju umne jednakosti, čvrstog karaktera i integriteta. Samo u tom slučaju, čovek je spreman da prihvati razlike, da razume, da toleriše. Dobro mu je u sopstvenoj koži, pa mu ne treba druga, zguljena sa tuđih leđa, da se njome ogrne.

Osoba koja voli sebe na zdrav način, ima sposobnost da voli i druge. Samo takvi ljudi, nemaju potrebu da ikoga kinje, ponižavaju, da drugima krnje ugled i integritet. Ničija dobrota od slabića i jadnika nije napravila dobrog i dostojnog čoveka, niti mu promenila karakter.

Pročitajte i ovo: Kako se ponašaju ovisnici o ljubavi, romantici i vezama?

Zbog toga, birati za sebe umno slične, sebi ravne, nije nikakva diskriminacija. Od kada biram samo sebi bliske po načinu razmišljanja, stavovima i karakteru, nemam problema sa ljudima. Ovakva selekcija briše sve klasne, nacionalne, verske i druge razlike, koje su nametnute i silom usađene kao političke i sociološke tvorevine. Veštački stvarane i izazivane, uvek i isključivo radi dobrobiti manjine, a na uštrb i štetu većine.

Pročitajte i ovo: Zašto ženomrzac potajno ili otvoreno mrzi žene?

Umna stvorenja nisu isključivo visokoobrazovani ljudi, a sticanje nekakve diplome, ne znači i sticanje mudrosti, niti bilo koga svrstava u grupu umnih ljudi. Mnogim umnim ljudima život nije udelio sjajne karte, ali im je dao, kako reče Perl, tako veliki dar i tako težak teret. Na njima je da ga nose, kako znaju i umeju. Nije lako. Baš zbog toga, ne treba sebi da otežavaju razbijanjem glave o tome zašto ih neko ne voli, čime su zalužili loše, a činili su dobro, gde su pogrešili.

Čak ni to, što su vreme trošili na pogrešne ljude, nije greška.

Kako bi inače spoznali suštinu ovog citata o najvećoj, istinskoj  barijeri među ljudima? Kako bi znali kuda treba da krenu, da bi našli one kojima pripadaju? Kad budu pronašli njih, tu će pronaći i ljubav. Među onima, u kojima samo nečija pojava izaziva zavist i ljubomoru, znate već šta možete da pronađete. Ako i dalje verujete da svojom dobrotom možete zadobiti ljubav takvih ljudi, neće vam niko zameriti. Neću ni ja. Samo, neću moći ni da razumem, šta će vam njihova ljubav.

Pročitajte i ovo: Ženomrzac, najromantičniji muškarac na svetu

Lepa reč otvara gvozdena vrata, ali ne svaka. Postoje ljudi koji ne razumeju ni lepu reč, ni dobrotu. Zbog toga, treba leteti samo u svome jatu.

Pročitajte i ovo: Menopauza i depresija – kako da se nosite sa depresijom u periodu pred – menopauze / Tri vrste depresije u pred menopauzi

Ako si labud među patkama, možeš da budeš samo ružno pače. Ako očekuješ da ti se kao labudu dive patke, suvišno bi bilo da išta više napišem.