Da li vas izbegavanje zasićenih masti, dijetetskog holesterola i uzimanje lekova za snižavanje holesterola (Statini) zaista štiti od infarkta srca ili šloga?

Poslednjih godina sve je više istraživanja koja pokazuju da je nizak unos zasićenih masti faktor povećanja rizika od srčanih bolesti. Sledeće činjenice o zasićenim mastima potiču od dr Mari G. Enig, predsednice Price-Pottenger Nutrition Foundation.

Aleksandra Lišanin, specijalista Javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine
Aleksandra Lišanin, specijalista Javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine

1. Zasićene masne kiseline podižu nivo HDL, takozvanog dobrog holesterola, dok trans masne kiseline, one koje se nalaze u mesnim prerađevinama, margarinima, prženim i industrijskim namirnicama, snižavaju nivo HDL holesterola.

2. Zasićene masne kiseline snižavaju nivo aterogenih lipoproteina (a) u krvi, dok trans masne kiseline podižu njegov nivo.

3. Zasićene masne kiseline čuvaju dobre, omega-3 masne kiseline, dok trans masne kiseline uzrokuju sniženje nivoa omega-3 masnih kiselina.

4. Zasićene masne kiseline ne inhibiraju vezivanje insulina dok trans masne kiseline sprečavaju vezivanje insulina za receptore.

5. Zasićene masne kiseline se proizvode u organizmu i one ne ometaju enzimske funkcije, kao što su delta-6-desaturaze, dok se trans masne kiseline ne proizvode prirodno, u organizmu i ometaju funkciju mnogih enzima.

6. Neke zasićene masne kiseline se koriste u organizmu u borbi protiv virusa, bakterija i protozoa i na taj način podrzavaju imunitet, dok trans masne kiseline kompromituju funkcije imunog sistema.

heart-66892_12807. Stearinska kiselina, prirodna, zasićena masna kiselina, poželjna je hrana za srce. Trans masne kiseline imaju osobinu da zamene stearinsku m.k. u ćelijskoj membrani, tako lišavajući srce svog optimalnog izvora energije.

8. Zasićene masne kiseline su potrebne za pravilno modeliranje kalcijuma u kostima, dok trans masne kiseline izazivaju ,,omekšavanje kostiju”.

9. Zasićene masne kiseline životinjskog porekla su nosači za vitalne vitamine rastvorljive u mastima, dok su fabrički proizvedene trans masne kiseline lišene ovih važnih funkcija.

Još jedan od sigurnih uzroka nastanka kardio i cerebrovaskularnih bolesti je visok unos polinezasićenih masti, uglavnom kroz razna biljna ulja.

Polinezasićene masti se nalaze u biljnim uljima kao što sojino, kukuruzno, suncokretovo i ulje šafranike. Višak polinezasićenih masti doprinosi razvoju srčanih oboljenja, raka, povećanju telesne mase i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Studije su pokazale da povećana sekrecija hormona stresa, kada je neko ljut ili zabrinut, (epinefrin, norepinefrin i dopamin) može da ošteti endotel krvnih sudova i na taj način ubrza razvoj ateroskleroze.

Oštećenje zidova arterija i nagomilavanje plaka kod ateroskleroze je ono što je, u krajnjoj liniji, uzrok većine srčanih udara. Višak adrenalina, noradrenalina i dopamina, poznatih pod imenom kateholamini, takođe mogu da dovedu do prekida električnih impulsa srca. Kateholamini su takođe povezani sa adhezijom trombocita.

heart-66893_1280Trombociti imaju ulogu u normalnom, zdravom zgrušavanju krvi, ali se takođe mogu zadržati na mestima oštećenja endotela i to može dovesti do blokade u venama i arterijama. Ova vrsta nakupljanja plaka može dovesti do potpune blokade krvnih sudova.

Kada postoji vaskularno oštećenje, trombociti žure na mesto povrede i formiraju čep (krvni ugrušak). Međutim, kada postoji nenormalno povećanje broja trombocita, dolazi do formiranja neželjenih trombova koji se mogu zaglaviti u arteriji koja vodi ka mozgu i na taj način izazvati šlog. Ako se nađu u koronarnoj arteriji mogu izazvati infarkt.

Višak insulina (sindrom X), odnosno povećan nivo insulina, odgovoran je za aterosklerotske lezije. Kontrolisanje nivoa insulina treba da bude važan cilj ka sprečavanju infarkta. Višak insulina je takođe odgovoran za vazokonstrikciju (stezanje krvnih sudova) i zgrušavanje krvi, još dva faktora koji doprinose arterijskoj blokadi.

Proces oksidacije čini da jabuke, na primer, kada ostanu kratko na vazduhu, potamne i omekšaju. Uzrok nastanka oksidativnog stresa je višak slobodnih radikala ili manjak antioksidanasa u organizmu. Takve promene mogu nastati i u krvnim sudovima. Naročito su osetljive ćelije mozga i srca.

doctor-80445_1280Pojačana vazokonstrikcija povećava rizik od začepljenja krvnog suda jednostavno smanjujući njegov prečnik. Hipertenzija-visok krvni pritisak je dobar indikator vazokonstrikcije.

Magnezijum utiče na opuštanje mišića, nerava i krvnih sudova. Ukoliko postoji deficit magnezijuma, sva je prilika da će doći do vazokonstrikcije.

Višak kalcijuma utiče na snižavanje nivoa magnezijuma u srcu, krvnim sudovima i vazomotornim nervima.

Osim ovih uzročnika, na oboljenja srca i krvnih sudova utiču još i višak kortizola, višak ugljenih hidrata (naročito, fruktoznog šećera), insuficijencija štitaste žlezde, višak estrogena, insuficijencija testosterona i drugi.

Možda ste primetili da visok nivo holesterola u krvi nije nabrojan kao faktor rizika za srčana oboljenja, kao ni unos holesterola putem hrane ili unos dijetetskih zasićenih masti.

Dakle, razmislite još jednom i ispitajte kod sebe nabrojane faktore rizika.