Da li ste znali da 90% ćelija u našem organizmu uopšte nisu ljudske ćelije?

To su ćelije raznih mikroorganizama, pre svega bakterija i u nama ih ima 10 puta više nego naših, ljudskih ćelija. Ovaj skup mikroorganizama u našem organizmu naziva se mikrobiom.
Aleksandra Lišanin, specijalista javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine
Aleksandra Lišanin, specijalista javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine

Ambiciozni projekat za proučavanje ljudske genetike (The Human Genome Project) započeo je 1990. godine sa namerom da detektuje i mapira sve naše ljudske gene i njihovu ulogu.

Pročitajte i ovo: Sve bolesti su i bolesti našeg imunog sistema

Cilj naučnika, koji su učestvovali u projektu, bio je da bolje razumeju genetske uslovljenosti za razvoj određenih bolesti, od alergija do karcinoma, i da stvore nove mogućnosti za lečenje. Ono što su našli, pored ljudskog genoma, je paralelni genom poreklom od našeg mikrobioma.

Pročitajte i ovo: Uzroci hroničnog bola za koje vaš lekar ne zna

Svi mi na svet dolazimo sa oko 22 000 ljudskih gena. Ali ako posmatramo naš mikrobiom mi, zahvaljujući njemu, posedujemo još 3,3 miliona gena. To znači da se naši ljudski i geni i geni iz mikrobioma nalaze u odnosu 1: 150.

Photo by Davids Kokainis on Unsplash

Pročitajte i ovo: Ukoliko morate da uzimate antibiotike, vodite računa o sledećem

Ali životni vek mikroorganizma u nama je samo dvadesetak minuta. To znači da se genetika našeg mikrobioma menja neverovatno brzo. U toku samo jednog dana može doći do rapidnih promena genetskog materijala našeg mikrobioma usled uzimanja antibiotika, konzumiranja loše hrane, unosa hemikalija ili stresa.

Pročitajte i ovo: Kako da se zaštitimo od toksina iz kućne hemije

Međutim, zahvaljujući tome, za samo nekoliko nedelja možemo popraviti stanje našeg mikrobioma, u velikoj meri. Ovo nam pruža neverovatne mogućnosti i neverovatnu kontrolu nad našim zdravljem, apetitom, kilažom i metabolizmom.

Pročitajte i ovo: Zašto ishrana još uvek nije osnov lečenja?

Osim što mikrobiom ima izuzetan uticaj na nas putem svojih gena, on takođe može da ima ogroman uticaj na naše, ljudske gene. Mogućnost modifikacije genske ekspresije (uključivanje i isključivanje pojedinih gena-ispoljavanje određene osobine) naziva se epigenetika i jedna je od najuzbudljivijih naučnih oblasti, danas.

Photo by Jakob Owens on Unsplash

Pročitajte i ovo: Kako da izlečite predijabetes i dijabetes

Umesto da posmatrate svoje gene kao nešto što zacrtano i nepromenljivo utiče na vaš život, posmatrajte ih kao dinamične. Ispoljavanje gena, odnosno vaše nasleđe, može biti značajno modifikovano onim što jedete, nutrijentima i suplementima koje unosite, načinom na koji spavate ili se nosite sa stresom.

Pročitajte i ovo: Da li su nam potrebni antioksidansi?

Kako funkcioniše epigenetika?

Mnogi od nas imaju genetske predispozicije da razviju dijabetes, na primer. Više različitih gena je uključeno u ovo nasleđe i svi oni moraju da intereaguju na određeni način da bi se razvila bolest. Međutim, ishrana bogata ugljenim hidratima može da aktivira ove gene a zdrava ishrana, bogata vitalnim nutrijentima može da ih deaktivira.

Pročitajte i ovo: Šta gluten može da učini vašoj štitastoj žlezdi?

Photo by Daiga Ellaby on Unsplash

Pritom, sami geni se ne menjaju. Menja se samo ispoljavanje njihovih karakteristika. Naši geni nas takođe, predisponiraju da budemo gojazni. U tu predispoziciju je takođe uključeno više gena i njihove komplikovane interakcije. Međutim, ovo genetsko nasleđe takođe može biti bokirano spoljnim uticajima.

Pročitajte i ovo: Diskus hernija – pod teretom vlastitog života

Neizbalansiran mikrobiom može aktivirati predispoziciju ka gojaznosti a zdrav mikrobiom može deaktivirati gene koji su zaslužni za tu predispoziciju. I suprotno, oni koji su predisponirani da imaju zdravu telesnu težinu mogu lako postati gojzni ukoliko na njih utiču nepravilna ishrana, stres, toksini ili loš životni stil. Zapravo, sve ovo utiče na naš mikrobiom. Sastojci hrane, toksini koje unosimo putem vode, hrane, čak i vazduha, lekovi, stres, remete našu crevnu floru i to na kraju utiče na naše gene.

Pročitajte i ovo: Problemi štitne žlezde – žudnja za duhovnim rastom

Geni su veoma važan deo priče – samo jedan deo. Kada je započet rad na projektu za proučavanje ljudske genetike (The Human Genome Project) mnogi naučnici su očekivali da će nam naši geni pružiti konačne odgovore o ljudskoj individualnosti.

Photo by Zoran Zonde Stojanovski on Unsplash

Međutim, ono što su našli je da svi ljudi dele oko 99,9% iste ljudske DNA. Dakle, naša genetika je veoma slična, ma koliko mi mislili da se razlikujemo. Nasuprot tome, ne postoje dve osobe, uključujući i jednojajčane blizance, koji dele isti mikrobiom.

Pročitajte i ovo: Depresija kao neispoljena energija

Uzevši to u obzir, kao i da geni našeg mikrobioma u nama preovlađuju u odnosu 150:1, postavlja se pitanje odakle naša različitost i jedinstvenost potiče. Možda naše zdravlje i naša jedinstevost imaju više veze sa genetikom našeg mikrobioma nego našim ljudskim genima?

Pročitajte i ovo: Problemi sa jajnicima – blokiranje ženske kreativne sile

Konkretan zaključak koji se nameće je da naš mikrobiom igra značajnu ulogu u našem sveukupnom zdravlju. Da bi održali zdravo, vitko telo i zdrav duh treba da unosimo biološki vrednu hranu, bez pesticida, herbicida, antibiotika, genetski modifikovanih organizama, da kontrolišemo stres i utičemo na našu okolinu kako bi nam pružila zdravo i bezbedno okruženje.