Večito je pitanje – u kojoj meri se muški i ženski mozak razlikuju?

Odgovori se uglavnom svode na razliku u muškoj, odnosno, ženskoj logici.

Aleksandra Golubović: psihološkinja i pesihoterapeutkinja transakcione analize
Aleksandra Golubović, psihološkinja i pesihoterapeutkinja transakcione analize

A onda se tema za tren svede na seks. „Muškarcu je seks važniji nego ženi“, „Žena je emotivnija, nežnija, sklona romantici, pasivna u odnosu na muškarca jer on je taj koji osvaja“. „Ženu privlači moćan muškarac“.

Pročitajte i ovo: Za žene koje bi sve uradile za svog muškarca

Još kad tome dodamo bajke o smernim princezama i hrabrim prinčevima, vitezovima, eto poslastice za naš dualan um da naglasi svoju važnost i stavi imperativ na produbljivanje različitosti.

Pročitajte i ovo: Porodični programi koji koč razvoj ličnosti

Da, razlike postoje!

Međutim, da li se te razlike odnose na naše potrebe ili želje? Znamo li da pravimo razliku između potrebe i želje?

Pročitajte i ovo: Koje kvalitete ima pravi zavodnik?

Čini se da upravo iz tog neznanja se potkrada imperativ u razlikovanju seksualne potrebe muškarca i žene.

Staze

Dve preda mnom staze stoje:

Jedna s cvećem, druga s trnjem;

Gvozdene su noge moje –

Idem trnju da se vrnem.

Ja ustupam cveća staze

Kojima je noga meka;

Nek’ po cveću žene gaze,

A trnje je za čoveka!

– Đura Jakšić

Zato, ne možemo imati manje ili više potreba.

Spomenuta uverenja ne govore o nečijem većem pravu zato što je drugog pola već o uskraćivanju prava na jednako izražavanje seksualnosti.

Izjednačavanje tog prava ne znači da je neko pobedio niti da je nekom ukinuta ekskluziva.

Pročitajte i ovo: Žene se zaljubljuju u junake, a muškarci u sfinge

Pročitajte i ovo: Menopauza i depresija – kako da se nosite sa depresijom u periodu pred – menopauze / Tri vrste depresije u pred menopauzi

U nastojanju da se prevaziđu gore navedena uverenja, već decenijama se suočavamo sa plodovima „Seksualne revolucije“ koji čini se prelaze u neku drugu krajnost.

Pročitajte i ovo: Koliko misliš da zaslužuješ u životu?

Tako stoje stvari ako je osoba bez obzira na pol, vođena uverenjem da je cilj seksa moć, dominacija. A kakva je to moć ako drugi nemaju uvid u to?

Čak i kada izuzmemo prethodno uverenje, nameće se pitanje – Kako se ko snalazi u ovakvoj ravnopravnosti?

Pročitajte i ovo: Intimne partnerske stvari o kojima ne bi trebalo da pričate sa prijateljicama

Vekovna dominacija muškarca i pasivna pozicija žene učinila je da se pod kontrolom drži strah muškarca. Ravnopravnost je oslobodila neprijatelja! Da li će biti dovoljno muškarac da kraj sebe prepoznaje uvek zadovoljnu ženu, odnosno, ženu koja ne ispoljava nezadovoljstvo?

Pročitajte i ovo: Poza u seksu 69 – ultimativna erotska senzacija

Ne suočavanje sa strahom produbljuje problem jer „Kakav si muškarac ako se plašiš?“, koji se neretko naizgled rešava izbegavajućim ponašanjem.

Pročitajte i ovo: Ljubav na prvi pogled – da li je stvarna ili samo varka?

Izbegavajuće ponašanje je kompenzacija za nerazrešenu frustraciju i prepoznaje se u dominantnom nastojanju da se stekne što viši društveni status, finansijska moć ili u menjanju sexualnih partnerki – što povećava verovatnoću ostvarenja zahteva „Dovoljno muškarac = uvek zadovoljna žena“.

Pročitajte i ovo: Sve što treba da znate o razornom dejstvu kokaina na mozak

Bežeći od straha lako se može upasti u klopku izbegavanja doživljaja i ostalih prijatnih i neprijatnih emocija, što svakako osiromašuje odnos.

Svesne da omiljena bajka, u kojoj princeza čeka princa koji samo nju želi ne odgovara stvarnosti, izvode zaključak da se moraju odreći svih očekivanja od princa.

Pročitajte i ovo: Ljubav je subjektivni osećaj

Sa druge strane stečena ravnopravnost iz prethodne pasivne pozicije deluje kao zahtev za preživljavanje bez podrške muškarca. Određena emancipovana ponašanja žena mogu se takođe prepoznati kao posledica straha. Straha da ostanu same, nezaštićene, frustrirane. Kao posledica takvog straha dominira ponašanje koje podseća na ono koje smo navikli da odgovara muškoj ulozi u društvu bilo da je reč o dominaciji u poslovnoj sferi ili slobodnom seksualnom ponašanju.

Pročitajte i ovo: Zašto zaljubljenost danas više nema vrednost kao nekada?

Otkud toliki nered u ulogama?

Opet se vraćamo na dualnost uma, na težnji da podvoji da isključi, da zaključuje ili – ili, crno – belo.

Kad bi se oslobodili svih naučenih logika o polnim ulogama ostalo bi nešto što se prepoznaje kao snažna želja tik uz seksualnost kao potrebu i razlikuje se u zavisnosti od pola.

Pročitajte i ovo: Kako da se razvedete na civilizovan način

Želim da je učinim zadovoljnom, čitaj, srećnom. Želim da sam posebna za njega, čitaj, da je srećan sa mnom.

Bez otvorene saradnje na zadovoljenju ovih želja oboje ostaju frustrirani.

Pročitajte i ovo: Da li je prvi utisak zaista pravi?

Sreća nije kratkotrajno zadovoljstvo već konstanta svakog bića, oplemenjena emotivnom vezom sa partnerom i začinjena seksom.

Ukoliko želite da dogovorite konsultacije sa Aleksandrom, individualno, pošaljite joj poruku na e-mail adresu: aleksandragolubovic5@gmail.com