Ako nisu ljudske, čije su ćelije u našem organizmu?

To su ćelije raznih mikroorganizama, pre svega bakterija, i u nama ih ima 10 puta više nego naših, ljudskih ćelija. Ovaj skup mikroorganizama u našem organizmu naziva se mikrobiom.

Aleksandra Lišanin, specijalista javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine
Aleksandra Lišanin, specijalista javnog zdravlja, nutricionista-dijetetičar, praktičar funkcionalne medicine

Najznačajnija naučna otkrića u oblasti biologije i medicine,  u poslednjih nekoliko godina, bave se proučavanjem mikrobioma.

To je minijaturni svet, sačinjen od miliona mikroskopskih organizama koji stanuju u našem gastrointestinalnom traktu.

Ovi organizmi, pre svega bakterije, vare našu hranu, regulišu naš apetit, kontrolišu naš metabolizam, regulišu naš imuni sistem, utiču na naše raspoloženje, i čak, utiču na to kako će se naša genetika ispoljiti.

Oni imaju izuzetan uticaj na to da li će nam srce biti zdravo, da li će nam kosti biti jake, da li će naš um biti brz i bistar ili konfuzan i dekoncentrisan. Oni postoje u našem gastrointestinalnom traktu da bi hrana koju pojedemo bila pravilno svarena i da bismo dobili sve nutrijente koji su nam potrebni. Oni, takođe, proizvode neophodne vitamine, neurotransmitere, prirodne antibiotike i ostale važne supstance.

Fascinantno je to što najveći broj ćelija u našem organizmu uopšte nisu ljudske ćelije.

anatomy-254120_1280 (1)U našem digestivnom traktu, crevima uglavnom, postoji zaseban ekosistem, koji je suštinski povezan sa našim organizmom i bez koga ne bismo mogli da postojimo. Kada su ovi organizmi zdravi i mi smo zdravi. Kada njima nije dobro, ni nama nije dobro. Kada oni žude za slatkišima i mi žudimo za slatkišima. Zbog toga je zdravlje našeg stomaka suštinsko za naše zdravlje.

To je ključ da eliminišemo simptome koje možda nikada ne bismo povezali sa svojom ishranom, težinom ili stomakom, kao što su umor, anksioznost, depresija, konfuzija, glavobolje, akne, ekcemi, zatvor, česte prehlade i infekcije, bolovi u zglobovima i mišićima. Balansiranje našeg mikrobioma je takođe od suštinske važnosti ako želimo da sprečimo i/ili rešimo probleme sa većinom današnjih bolesti: dijabetes, srčana oboljenja, metabolički sindrom, autoimune bolesti, autizam i druge.

Ovi mikroskopski organizmi regulišu način na koji se kalorije ekstrahuju iz hrane.

Proizvode vitalne nutrijente koji učestvuju u regulaciji imunog sistema. Imaju izuzetan uticaj na naše hormone, naš apetit i naše gene. Takođe, imaju uticaj na naše neurotransmitere, hemijske procese u mozgu koji određuju naše raspoloženje, nivo energije i mentalne funkcije.

Jedan od najvažnijih uticaja mikrobioma je uticaj na naš metabolizam. Zato je veoma važno čime i na koji način hranimo svoj mikrobiom kako bi nam on uzvratio živahnim metabolizmom i vitkom figurom.

Naše zdravlje zavisi od simbioze sa crevnom florom u nama. Naš mikrobiom zavisi od nas i mi zavisimo od njega. Održavanje ovog ekosistema zdravim je od suštinske važnosti za naše sveukupno zdravlje.