Od početka epidemije 1985. pa zaključno sa 20. novembrom ove godine, u Srbiji je registrovano 3.585 osoba inficiranih virusom humane imunodeficijencije HIV-om, od kojih su 1.884 osobe obolele od AIDS-a, dok je 1.105 osoba umrlo od AIDS-a.

Beograd je najteže pogođen HIV epidemijom, ali i najveći broj osoba se testira u Beogradu. Svake godine dijagnostikuje se preko 100 novih osoba inficiranih HIV-om.

Podaci za ovu godinu govore da je od januara do 20. novembra institutu Batut prijavljeno 105 novoobolelih osoba kod kojih je ustanovljena HIV infekcija, Od toga 40 osoba iz Beograda, 29 sa teritorije Vojvodine a ostalih 36 je iz ostalih krajeva Srbije.

– Od 105 osoba 25 puta je više muškaraca, osobe su mlade, od 20 do 49 godina. Kada govorimo o načinu transmisije i dalje je ubedljivo dominantan način prenošenja nezaštićeni seksualni odnos, pri čemu analni seksuani odnosi bez kondoma nose značajno veći rizik, a među korisnicima droge broj je značajno manji nego u u početku epidemije u Srbiji. Najmladja osoba u Srbiji obolela od AIDS-a ima 20 godina a najstarija 68.

Dostupnost najnovijoj terapiji

Od 1997. godine visoko aktivna antiretrovirusna terapija (HAART) je dostupna i besplatna u Republici Srbiji, tj. svi troškovi lečenja idu na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za sve zdravstvene osiguranike kojima je lečenje indikovano. Od 2008. godine lečenje HIV infekcije je decentralizovano, odnosno realizuje se u Institutu za infektivne i tropske bolesti pri Kliničkom centru Srbije u Beogradu, u Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu, Kliničkom centru u Nišu, a od 2009. godine i u Kliničkom centru u Kragujevcu. U periodu 2003–2012. godina registrovano je značajno povećanje osoba inficiranih HIV-om na lečenju kombinovanom antiretrovirusnom terapijom (sa 330 osoba krajem 2003. godine na oko 1100 osoba krajem 2012. godine). Od 2000. godine registrovana je i značajna redukcija obolevanja i umiranja od AIDS-a.

Znajući da HIV infekcija može dugi niz godina proticati bez ikakvih znakova i simptoma, jedini način da se otkrije HIV infekcija je da se osoba koja je imala neki rizik testira na HIV. Naravno da bi svako testiranje na HIV trebalo da bude dobrovoljno uz obavezno savetovanje pre i posle testiranja, a u cilju pružanja pravih i stručnih informacija potrebnih klijentu da donese odluku da li je pravi trenutak za testiranje, ali i da prepozna stvarni rizik tj. rizično ponašanje koje je praktikovao ili koje i dalje upražnjava, te da isto promeni u cilju preveniranja inficiranja HIV-om u budućnosti. S druge strane, HIV pozitivne osobe imaju mogućnost da uđu u program praćenja i kontrole sopstvene HIV infekcije, odnosno u program lečenja koji daje odlične rezultate, kako u svetu tako i u našoj zemlji, te je danas HIV infekcija hronično stanje sa kojim se može kvalitetno i dugo živeti, ali samo ukoliko se pravovremenim i adekvatnim specifičnim lečenjem kontroliše replikacija HIV-a.

Ko se najčešće zarazi HIV-om u Srbiji?

Preko 50% od svih novootkrivenih osoba inficiranih HIV-om je iz Beograda, a na drugom mestu je region Vojvodine.

Registrovano je deset puta više muškaraca u odnosu na žene (99 muškarca prema 10 žena).

Preko 80% svih novootkrivenih HIV pozitivnih osoba je uzrasta 20–50 godina što znači da su iz grupe radno aktivnog i seksualno aktivnog stanovništva.

U odnosu na način prenošenja HIV-a, najčešće je prenošenje nezaštićenim seksualnim odnosom (skoro 80%) i to velikom većinoim kod muškaraca koji su prijavili rizične seksualne odnose sa drugim muškarcima.

Skoro svaka treća novootkrivena HIV pozitivna osoba je svoj HIV status saznala tek u terminalnom stadijumu infekcije, što ukazuje da se i pored dostupnog dobrovoljnog, besplatnog, poverljivog ili anonimnog testiranja na HIV praćenog savetovanjem pre i posle testiranja u 23 grada u Republici Srbiji tokom cele godine, značajan udeo osoba inficiranih HIV-om ne testira blagovremeno i na taj način značajno redukuje mogućnost uspešnog lečenja u cilju kontrole HIV infekcije, odnosno sprečavanja obolevanja i umiranja od AIDS-a.

Ko najviše oboleva od AIDS-a?

Najviše obolelih od AIDS-a registrovano je u uzrasnoj grupi 30–60 godina (preko. 80%)

Preko 50% osoba novoobolelih od AIDS-a je registrovano među osobama koje su inficirane HIV-om seksualnim putem, dok je na drugom mestu grupa injektirajućih korisnika droge.

SIDA u svetu

Najveći napredak u borbi protiv side načinjen je u terapiji HIV-a. U susret Svetskom danu borbe protiv side, UNAIDS je objavio novi izveštaj koji pokazuje da je pristup terapiji značajno povećan. U 2000. godini samo 685.000 ljudi koji žive sa HIV-om imalo je pristup antiretroviralnoj terapiji. Do juna 2017. oko 20,9 miliona ljudi imalo je pristup ovim lekovima koji spašavaju ljudske živote. Taj dramatičan skok je posledica političke odluke svetskih lidera, ali i globalnog pokreta civilnog društva i samih osoba koje žive sa HIV-om. (izvor: najnoviji izveštaj globalnog programa za sidu Ujedinjenih nacija – UNAIDS)

U svetu danas živi 35.3 milona ljudi sa HIV-om.

Broj ljudi koji koriste terapiju je veći nego ikada. Broj smrtnosti od AIDS time je drastično smanjen.

Zahvaljujući sve dostupnijoj terapiji smrtnost u svetu je smanjena za čak 35% od 2005. do danas. Tuberkuloza je i dalje najveći uzrok smrti obolelih od AIDS-a.

Ukupno u svetu 13 miliona ljudi danas koristi najnoviju antiretrovirusnu terapiju (ART)

Broj novoinficiranih u poslednje 3 godine u svetu smanjen je za čak 13%.

U ovoj godini beleži se najniži broj novoinficiranih u ovom veku.

Tokom prošle godine u svetu je otkriveno 2,1 miliona novoinficiranih osoba. Od tog broja 75% živi u samo 15 zemalja sveta (najviše u Subsaharskoj Africi).

Prevalenca na globalnom nivou je 28 puta veća kod intravenskih korisnika droga – IKD, 12 puta kod seksuanih radnica, 19 puta kod muškaraca koji imaju seks sa muskarcima – MSM i 49 puta kod transrodnih osoba.

Broj novoinficirane dece smanjen je od 2001. za 58%.

(Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i Globalnog programa za sidu Ujedinjenih nacija – UNAIDS)